Forum MNE pozvao je mlade od 17 do 30 godina iz centralne regije, koji žele da unaprijede svoje znanje, vještine i nijesu zaposleni, da se prijave do 15. januara za besplatan one-stop-shop program obuka, koji će im omogućiti da lakše dođu do posla.
Program se realizuje u okviru projekta „Inkluzivan napredak ka EU integracijama – osnaživanje civilnog društva za učinkovit doprinost inkluzivnom razvoju lokalnih zajednica“, koji finansira Evropska unija.
Izvršna direktorica Foruma MNE, Jelena Fuštić, pojasnila je da će programom biti obuhvaćeno 50 mladih iz Podgorice, Cetinja, Tuzi, Danilovgrada ili Nikšića, pri čemu prednost imaju NEET mladi.
„Program će trajati šest mjeseci, od kraja januara do jula 2024. godine i obuhvatiće paralelno sprovođenje tri kursa – mekih i digitalnih vještina, kao i karijerno savjetovanje. Po završetku kurseva biće organizovani i događaji umrežavanja sa poslodavcima kako bi mladi ljudi imali priliku da stečeno znanje predstave pred velikim brojem poslodavaca i potencijalno dobiju zaposlenje“, navela je Fuštić.
Ukazala je da će, po završetku šestomjesečnog kursa, uslijediti kurs preduzetništva koji će obuhvatati 25 mladih koji žele da pokrenu svoj biznis.
„U okviru ovog programa mladi će dobiti potrebne vještine i mentorsku podršku, a nakon toga i učestvovati na takmičenju biznis ideja“, rekla je Fuštić.
Prema njenim riječima, Forum MNE je počeo sa one-stop-shop programom prepoznajući potrebe NEET mladih sa jedne strane, i zahtjeve poslodavaca i tržišta rada sa druge.
„Radi se o modelu koji, koji nudi više usluga za mlade na jednom mjestu, omogućavajući na taj način sticanje i razvoj neophodnih vještina za konkurentnost na tržištu rada. Model smo pilotirali prije četiri godine i nakon sjajnih rezultata nastavili smo sa unapređivanjem u cilju pružanja usluga što većem broju mladih ljudi“, navela je Fuštić.
Prema njenim riječima, do sad je održano sedam kurseva za povećanje zapošljivosti, u kojima je učestvovalo preko 100 mladih koji su konkurentiji na tržištu rada.
„Kroz dosadašnje programe smo dobili 22 razvijene biznis ideje, preko 250 aktera koje smo uključili u Crnoj Gori, a o konkretnom uticaju na mlade ljude govori i brojka od 38 odsto mladih koji su se zaposlili tokom i po završetu kursa u centralnoj regiji“, kazala je Fuštić.
Pojašnjavajući zašto su im NEET mladi u fokusu, Fuštić je ukazala na podatak da je od ukupnog broja mladih u 2022. godini NEET populaciju činilo 23,2 odsto, tj. oko 32 200 mladih starosti od 15 do 29 godina.
„Od toga svaka deseta NEET osoba u Crnoj Gori je obeshrabrena, tj smatra da nema dovoljno mogućnosti ili vještina za zaposlenje“, ukazala je Fuštić.
Pojasnila je da se sam termin NEET najčešće povezuje sa obeshrabrenim, neaktivnim mladim ljudima koji su ostali na neki način zarobljeni u procesu tranzicije nakon završetka formalnog obrazovanja.
„Međutim, činjenica je da ovaj termin obuhvata jednu izrazito heterogenu grupu mladih, što sa sobom nosi izazove pri kreiranju odgovarajućih mjera i politika. Zbog toga je naša odgovornost da kreiramo sistem podrške koji će odgovarati svakoj mladoj osobi i njenim potrebama. Mehanizmi definitivno postoje, međutim podrazumijevanju snažnu ulogu svih relevantnih aktera, uključujući i osnažen organizacije civilnog društva“, istakla je Fuštić.
Projektna koordinatorka Foruma MNE, Snežana Milačić, predstavljajući situacionu analizu „NEET mladi u Crnoj Gori“, kazala je da su sproveli desk istraživanje, u okviru kojeg su posmatrali politike, institucionalne okvire i postojeće podatke koji se tiču NEET populacije, dok su u okviru empirijskog istraživanja sprovodili fokus grupe sa tom populacijom.
„U periodu od 2015. do 2018. godine stopa NEET je blago opala sa 23.4 na 21 odsto mladih. Nakon toga, ovaj pokazatelj raste na maksimalnih 26.6 odsto ukupne populacije mladih u 2020. godini, što odgovara padu crnogorske ekonomije uzrokovanom COVID-19 pandemijom. Narednu godinu, 2021., obilježila je stagnacija – stopa NEET je iznosila 26.5 odsto“, rekla je Milačić.
Ukazala je da je osjetan pad stope NEET zabilježen u 2022. godini, kada je, kako je navela, prema podacima ARS za datu godinu, NEET populaciji pripadalo nešto manje od četvrtine ukupne populacije mladih, odnosno 23.2 odsto njih, što čini oko 32 200 mladih starosti od 15 do 29 godina.
„U okviru grupe nezaposlenih NEET mladih razlikujemo kratkotrajno nezaposlene i dugotrajno nezaposlene, dok se neaktivni mladi dijele prema razlogu neaktivnosti u 5 različitih grupa: obeshrabrene, bolesne ili osobe sa invaliditetom, neaktivne iz porodičnih razloga, neaktivne iz ličnih razloga i neaktivne iz drugih neutvrđenih razloga“, rekla je Milačić.
Ukazala je da brine podatak da u obije posmatrane godine (2021. i 2022.) u okviru grupe nezaposlenih koji spadaju u NEET kategoriju, veći procenat pojedinaca koji su nezaposleni duže od jedne godine u odnosu na kratkotrajno nezaposlene.
Istakla je da su sagovornici iz sve četiri fokus grupe obuhvaćene istraživanjem ukazali da crnogorski obrazovni sistem ne može adekvatno da pripremi mladu osobu za tržište rada.
„Pored zastarjelosti nastavnih metoda I preopterećenosti gradivom, ključan problem crnogorskog obrazovnog sistema učesnici iz sve četiri fokus grupe vide u nedostatku prakse. Dodatni problemi vezani za sticanje prakse odnose se na činjenicu da čak i kada praktična nastava postoji u okviru obrazovnog sistema, ne odvija se na način na koji bi to učenička i studentska populacija željele“, rekla je Milačić.
Govoreći o neformalnom obrazovanju, Milačić je navela da je dominantna većina ispitanika, 75 od 105, istaklo da je u posljednje dvije godine učestvovala na nekom kursu, seminaru ili treningu.
„Kad je u pitanju karijerno savjetovanje, istraživanje je pokazalo da mladi najčešće savjet traže od roditelja i starije braće i sestara. Važno je naglasiti da stav porodice može biti i ograničavajući faktor, pogotovo kada su želje roditelja u sukobu sa pravcem u kojem mladi žele da se usmjeravaju“, navela je Milačić.
Govoreći o preporukama, Milačić je istakla da je u narednom periodu potrebno uključiti mjere direktno upućene na NEET populaciju u strateška dokumenta i zakonodavni okvir.
„Potrebno je prepoznati omladinski sektor kao značajnog partnera koji može pomoći u kontaktu sa NEET mladima i sprovođenju programa podrške, sprovesti periodični monitoring i evaluaciju programa podrške usmjerenih na mlade kroz analizu njihovih stvarnih rezultata, uspostaviti praksu kontinuiranog prikupljanja podataka koji se odnose na NEET mlade, uticati na smanjenje broja NEET mladih kroz kreiranje politika usmjerenih na konkretne grupe unutar ove populacije”, rekla je Milačić.
Događaj je organizovan u okviru projekta „Inkluzivan napredak ka EU integracijama – osnaživanje civilnog društva za učinkovit doprinost inkluzivnom razvoju lokalnih zajednica“, koji realizuju Forum MNE i Centar za omladinsku edukaciju uz podršku Evropske unije i Ministarstva javne uprave Crne Gore.