Evropska komisija je danas usvojila svoj Paket proširenja za 2022, koji pruža detaljnu ocjenu stanja i napretka koji su Zapadni Balkan i Turska ostvarile na njihovom putu ka Evropskoj uniji, s posebnim fokusom na implementaciju temeljnih reformi, kao i kao jasne smjernice o reformskim prioritetima koji su pred nama.
Komisija preporučuje da Savjet Bosni i Hercegovini odobri status kandidata, uz razumijevanje da će se preduzeti niz koraka za jačanje demokratije, funkcionalnosti državnih institucija, vladavine prava, borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, garantovanja slobode medija i upravljanje migracijama u zemlji. Komisija će nastaviti da podržava reformske napore i ubrzava integraciju Zapadnog Balkana u cjelini.
Visoki predstavnik EU za vanjske poslove i bezbjednosnu politiku/potpredsjednik Evropske komisije, Žozep Borelj, izjavio je: „Danas preporučujemo Savjetu da Bosni i Hercegovini dodijeli status kandidata. Unosimo pozitivnu dinamiku u proces i nadamo se da će region iskoristiti priliku i pratiti je sprovođenjem ključnih reformi. Ne procjenjujemo samo učinak partnera, već budućih država članica. Procjene koje sada iznosimo odnose se i na vrstu Unije koju želimo u budućnosti. I jasno je da vjerujemo u evropsku budućnost naših partnera. Brutalna invazija Rusije na Ukrajinu snažno naglašava važnost proširenja EU, koje dobija novi geopolitički značaj. To je dugoročno ulaganje u mir, prosperitet i stabilnost našeg kontinenta”.
Predstavljajući ovogodišnji paket, koji se sastoji od Saopštenja o politici proširenja EU i godišnjih izvještaja, komesar za susjedstvo i proširenje, Oliver Varhelji, kazao je: „Politika proširenja Evropske unije je geostrateško ulaganje u mir, stabilnost, bezbjednost i društveno-ekonomski rast našeg evropskog kontinenta. Naši izvještaji nude činjeničnu i fer ocjenu i jasne smjernice upravo kako bi omogućili partnerima da prepoznaju gdje treba da ubrzaju reforme kako bi napredovali. Alternativa ne postoji i u našem je zajedničkom interesu da ubrzamo proces integracije, počevši od država Zapadnog Balkana, gdje već dugi niz godina ulažemo kako bismo ih približili EU. Preporuka da se dodijeli status kandidata istorijski je trenutak za građane Bosne i Hercegovine. Pozivam čelnike ove zemlje da maksimalno iskoriste ovu istorijsku šansu i brzo nastave s koracima navedenim u našoj preporuci. Ovo će ponovo pokrenuti rad na reformama i ispunjavanju 14 ključnih prioriteta određenih u Mišljenju Komisije, koji ostaju ključni za otvaranje pristupnih pregovora.”
Zapadni Balkan
U slučaju Crne Gore, prioritet daljeg ukupnog napretka u pregovorima ostaje ispunjavanje privremenih mjerila u oblasti vladavine prava, definisanih u poglavljima 23 i 24. Da bi dostigla ovu prekretnicu, Crna Gora treba da intenzivira napore na rješavanju otvorenih pitanja, uključujući kritične oblasti slobode izražavanja i slobode medija, borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, te kredibiliteta pravosuđa. Za to je potrebna politička stabilnost i konstruktivan angažman svih aktera, koji vodi ka uspostavljanju stabilne vlade i širokog političkog konsenzusa u Skupštini o ključnim reformama.
Srbija prioritetno treba da formira vladu koja je čvrsto posvećena strateškom opredijeljenju i reformskom putu EU. Potreban je dalji rad i politička posvećenost da bi se nastavile i produbile reforme i otklonili nedostaci, posebno u ključnim oblastima pravosuđa, borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, slobode medija, slobode okupljanja i domaćeg postupanja sa ratnim zločinima. Srbija takođe treba prioritetno da unaprijedi svoju usklađenost s vanjskom i bezbjednosnom politikom EU, koja je značajno opala. Takođe, mora se snažno boriti protiv svih oblika dezinformacija.
Albanija i Sjeverna Makedonija su otvorile novu fazu u odnosima s EU nakon prvih međuvladinih konferencija o pristupnim pregovorima, koje su održane 19. jula 2022. Albanija i Sjeverna Makedonija treba da dodatno intenziviraju napore u ključnim oblastima vladavine prava, borbe protiv korupcije i borbe protiv organizovanog kriminala. Albanija se takođe mora pozabaviti imovinskim pravima, pitanjima manjina i slobodom izražavanja.
U junu 2022, Evropski savjet je izrazio spremnost da Bosni i Hercegovini dodijeli status države kandidata i pozvao je Komisiju da izvijesti o sprovođenju 14 ključnih prioriteta, s posebnom pažnjom na one koje čine skup značajnih reformi. Uprkos političkim previranjima, vođe političkih partija predstavljene u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine opredijelili su se u junu 2022. godine za principe za osiguranje funkcionalne Bosne i Hercegovine koja napreduje na evropskom putu. Ispunjavanje 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Komisije o zahtjevu zemlje za članstvo u EU omogućiće da se preporuči otvaranje pregovora o pristupanju EU.
Kosovo treba da intenzivira svoje napore na jačanju demokratije, javne uprave, vladavine prava i borbe protiv korupcije. Komisija ostaje pri svojoj ocjeni iz jula 2018. da je Kosovo ispunilo sve kriterijume za liberalizaciju viznog režima i da bi predlog, koji je još uvek na čekanju u Savjetu, trebalo da bude hitno tretiran.
Što se tiče normalizacije odnosa, iako su i Srbija i Kosovo ostali angažovani u Dijalogu, EU od obje strane očekuje da se u narednom periodu konstruktivnije angažuju u pregovorima o pravno obavezujućem sporazumu o normalizaciji, te pokažu fleksibilnost kako bi brzo i konkretno napredovali.
Turska
U oblasti demokratije, vladavine prava i osnovnih prava, Turska mora prioritetno da preokrene negativan trend, rješavajući slabljenje efektivnih kontrola i ravnoteža u političkom sistemu. Dijalog o vladavini prava i osnovnim pravima ostaje sastavni dio odnosa EU-Turska. Činjenice koje su dovele do ocjene da su pregovori o pristupanju Turske zapravo stali, još uvijek postoje.
Evropski savjet je više puta potvrdio svoj strateški interes za stabilno i sigurno okruženje u istočnom Mediteranu i za razvoj kooperativnih i obostrano korisnih odnosa s Turskom. Međutim, situacija u istočnom Mediteranu ponovo se zaoštrila. Turska mora poštovati suverenitet i teritorijalni integritet svih država članica EU.
Kontinuirana politika Turske da se ne usklađuje sa restriktivnim mjerama protiv Rusije izaziva zabrinutost zbog slobodnog prometa proizvoda, uključujući robu dvostruke namjene, unutar carinske unije EU-Turska. Turska takođe treba da preduzme odlučne korake kako bi poboljšala usklađenost sa zajedničkom vanjskom i bezbjedonosnom politikom EU, uključujući restriktivne mjere EU, i da izbjegne radnje koje su protivne navedenim ciljevima obje zemlje da se Turska pridruži EU.
Turska je zemlja kandidat i ključni partner za Evropsku uniju u bitnim oblastima od zajedničkog interesa, kao što su migracije, borba protiv terorizma, ekonomija, trgovina, energija, sigurnost hrane i saobraćaj. Nastavljeni su dijalozi na visokom nivou i intenziviran angažman u ovim oblastima. Dijalog o vladavini prava i osnovnim pravima takođe ostaje sastavni dio odnosa EU i Turske, jer je EU ozbiljno zabrinuta zbog njihovog stalnog pogoršanja u državi. Evropski savjet je više puta potvrdio svoj strateški interes za stabilno i bezbjedno okruženje u istočnom Mediteranu, te za razvoj obostrano korisnih odnosa saradnje s Turskom. Međutim, situacija u istočnom Mediteranu ponovo se zaoštrila.
Turska ostaje ključni partner za Evropsku uniju u bitnim oblastima od zajedničkog interesa, kao što su migracije, borba protiv terorizma, ekonomija, trgovina, energija, sigurnost hrane i transport. Nastavljeni su dijalozi na visokom nivou i intenzivirani angažman u ovim oblastima. Turska je posredovala u dijalogu između Rusije i Ukrajine i odigrala ključnu ulogu u sporazumu o izvozu žitarica, iako je takođe odlučila da poveća trgovinske i finansijske odnose sa Rusijom.
Sljedeći koraci
Sada je na Evropskom savjetu da razmotri današnje preporuke Komisije i donese odluke o budućim koracima.Za više informacija
Za detaljne nalaze i preporuke za svakog od partnera pojedinačno, vidjeti:
- Albanija: SAŽETAK; Izvještaj; Infografika
- Bosnia and Herzegovina: SAŽETAK; Izvještaj; Infografika
- Kosovo: SAŽETAK; Izvještaj; Infografika
- Montenegro: SAŽETAK; Izvještaj; Infografika
- North Macedonia: SAŽETAK; Izvještaj; Infografika
- Serbia: SAŽETAK; Izvještaj; Infografika
- Turkey: SAŽETAK; Izvještaj; Infografika
Za dodatne opšte informacije:
Saopštenje Evropske komisije iz februara 2020. “Unapređenje pristupnog procesa – Kredibilna EU perspektiva za Zapadni Balkan”
Infografika – Pristupanje EU – korak po korak
Infografika – Odnosi EU i ZB
Infografika – Ekonomski i investicioni plan za Zapadni Balkan