Izvještaj obrađuje deset tematskih oblasti iz Poglavlja 27, a odnosi se na implementaciju preostalih obaveza iz Nacionalne strategije, koje su sada sastavni dio Akcionog plana za ispunjavanje završnih mjerila u Poglavlju 27 – Životna sredina i klimatske promjene.
U susret Evropskoj Zelenoj nedelji, Koalicija 27 predstavila je Izvještaj iz sjenke za poglavlje 27: „Progres na pauzi“ , koji ima za cilj da predstavi sveukupnu sliku napretka Crne Gore u procesu pristupanja EU za period od januara 2022. do maja 2023. godine, u pogledu unapređenja stanja u oblasti zaštite životne sredine i klimatskih promjena.
Ocjena implementiranih aktivnosti u ovoj oblasti se naslućuje već u samom naslovu izvještaja „Progres na pauzi“ (draft) a osim analize suštinskih problema, pred čitaocima Izvještaja nalazi se i set preporuka za osnaživanje procesa transpozicije i implementacije zakonodavstva EU obuhvaćene Poglavljem 27.
Pipremu izvještaja koordinirala je Milica Kandić, kao eksterni ekspert, koja je predstavila metodologiju i sveobuhvatni osvrt na izvještaj.
Kada je riječ o podoblasti Zaštita prirode Izvještaj je pokazao da je ostvaren određeni progres u ovoj oblasti, rekla je Ksenija Medenica ispred Centra za zaštitu i proučavanje ptica.
„On se prije svega ogleda u pokretanju procesa Izmjena Zakona o zaštiti prirode I Zakona o šumama koje bi trebale biti usvojene u što skorijem roku”– rekla je Medenica.
Međutim, iako određeni progres postoji, priroda Crne Gore je ugrožena i neophodno je posvetiti se rješavanju brojnim problemima u ovoj oblasti.
„U prvom redu, kao problem se izdvaja upravljanje zaštićenim područjima. Nacionalni parkovi Crne Gore su bez planova upravljanja još od 2020. godine. Isti su trenutno u pripremi ali je paradoks što će biti usvojeni u drugoj polovini tekuće godine ali za period od 2020. – 2025. Ohrabruje to što se pripremi Planova konačno pristupilo temeljno, tako da se nadamo kvalitetnim dokumentima i njihovoj primjeni u skorijem periodu.“ – kazala je Medenica,
Onda je naglasila da su zaštićena područja, osim lošim upravljanjem, ugrožena i neplanskom gradnjom.
Kao i u prethodnim godinama, posebno mjesto u Izvještaju imaju problemi Ulcinjske solane. Neriješeno pitanje upravljačke strukture, četiri godine od proglašenja zaštićenog područja, najveća je prepreka sprovođenju mjera zaštite ovog prostora. Takođe,u proteklih godinu dana nadležno ministarstvo poljoprivrede nije uradilo apsolutno ništa u cilju rješavanja problema krivolova.
Azra Vuković iz NVO Green Home osvrnula se podoblast o upravljanju otpadom, te kazala da donošenje novog Zakona o upravljanju otpadom kasni 5 godina.
„Takođe, nije donesen Državni plan upravljanja otpadom u CG, 2023-2028. Implementacija lokalnih planova upravljanja otpadom je na veoma niskom nivou ili je nema. Procijenjeno je da se 25.000 t godišnje odlaže na neuređenom odlagalištu Mislov do.“
Pored evidentnih problema, reciklažni centri postoje, i to u Podgorici, Herceg Novom, Kotoru i Žabljaku kao i reciklažna dvorišta.
Miodrag Karadžić iz Društva mladih ekologa i Sjeverna zemlja predstavio je podoblast kvalitet vazduha i vode.
Opšti pregled stanja u podoblasti kvalitet voda pokazuje da je zakonodavstvo u potpunosti usklađeno sa pravnom tekovinom EU (Zakon je donijet 2007. godine, izmjenjen i dopunjen 2015. godine, kao i 2018. godine).
„Međutim još uvijek nije izrađen registar voda od značaja za Crnu Goru a ni za vode od lokalnog značaja, nije uspostavljen vodni informacioni sistem, državni i lokalni Operativni planovi zaštite voda od havarijskih zagađenja za vode od značaja.“ rekao je Karadžić.
Kako kaže Karadžić, prema nalazima Državne revizorske institucije, kanalizacioni mulj se uglavnom skladišti u krugu postrojenja, iako je njegova primjena definisana Zakonom o upravljanju otpadom i Pravilnikom o bližim uslovima koje treba da ispunjava komunalni kanalizacioni mulj. Na nivou Države i lokalnih samouprava ne postoje planovi upravljanja kanalizacionim muljem, kojim bi se definisali način tretman i postupanja sa njim.
U samom Izvještaju nabrojano je nekoliko ključnih preporuka, kada je u pitanju podoblast kvalitet vode.
Kada je u pitanju podoblast kvalitet vazduha, opšti pregled stanja pokazuje da nije planski usvojena Nacionalna strategije kvaliteta vazduha za period 2021–2029. sa Programom mjera za smanjenje emisija obuhvaćenih NEC direktivom.
“Nije uspostavljen katastar zagađivača, pa nijesu obezbijeđeni adekvatni podaci o zagađivačima vazduha. Zagađivači ne vrše monitoring i ne dostavljaju Izvještaje o sprovedenom monitoringu lokalnim samoupravama i Agenciji. Ne vrši se praćenje kvaliteta unutrašnjeg vazduha niti procjena kumulativnih uticaja zagađenja na javno zdravlje”- kazao je Karadžić.
Crna Gora je u martu 2021. godine dostavila Evropskoj komisiji analizu ekonomski isplativih strategija kontrole emisija za 2020. i 2030. godinu, koja služi kao osnova za konačni sporazum između EU i Crne Gore o njenim obavezama smanjenja emisija prema Direktivi NEC. U januaru 2022. godine Evropska komisija je dala zeleno svijetlo za ovaj dokument sa preporukom da Crna Gora mora definisati obaveze smanjenja emisija u skladu sa Nacionalnim energetskim i klimatskim planom, koji do danas, dakle skoro dvije godine kasnije, još uvijek nije usvojen.
Kao najveći izazov u oblasti kvaliteta vazduha, Karadžić vidi postizanje propisanog kvaliteta vazduha u svim zonama.
Izvještaj je pripremljen u okviru projekta Osnaživanje učešća civilnog društva u oblasti životne sredine u procesu pristupanja EU (4E) koji je finansijski podržan od strane Evropske Unije, kroz program „Civil Society Facility 2021 and Thematic Programme on Human Rights and Democracy 2021.
Izvještaj možete preuzeti na linku: Izvjestaj-iz-sjenke MNE
