Svojim aktivnostima i ponašanjem, ljudi su povećali globalno zagrijavanje za 1°C. Ukoliko dođe do zagrijavanja od 2 stepena na globalnom nivou, eko sistemi će biti u opasnosti. Ovo je istakla Pavla Šnajdrova iz Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori tokom predavanja “Klimatske promjene i mladi” kome je u EU info centru prisustvovalo više od 70 srednjoškolaca.
„U posljednje dvije decenije imali smo 18 najtoplijih godina ikada zabilježenih, a zemlje EU je toplotni talas pogodio u četiri od posljednjih pet godina. Globalno zagrijavanje ima ozbiljne posljedice po ekonomiju i životnu sredinu u EU, a u najširem smislu klimatske promjene ugrožavaju bezbjednost i prosperitet“, navela je Šnajdrova.
Na osnovu Pariskog ugovora, EU je definisala ciljeve i instrumente kako bi smanjila uticaj klimatskih promjena. „Do 2020. godine neophodno je smanjiti emisiju gasova sa efektom staklene bašte za 20%, a za isto toliko procenata povećati obnovljive izvore energije”, istakla je Šnajdrova na predavanju “Klimatske promjene i mladi”.
Ona je naglasila da je neophodno napraviti radikalne promjene u sistemu energetike, gradnje, transporta, industrije i poljoprivrede, kako ne bi došlo do globalnog zagrijavanja od dva stepena. Da su potrebne radikalne mjere, saglasan je i Ešef Husić iz Ministarstva održivog razvoja i turizma, koji je skrenuo pažnju na situaciju u Glavnom gradu.
„Neophodno je smanjiti saobraćaj u Podgorici i zasaditi više drveća, kako bismo umanjili efekat staklene bašte. Jedan grad u Japanu je sadnjom velikog broja drveća u svom okruženju uspio da smanji prosječnu temperaturu za 1-2 stepena“, rekao je Husić odgovarajući na pitanja srednjoškolaca o tome šta država može da uradi kako bi se umanjile posljedice klimatskih promjena.
Dok radikalne promjene zavise od velikih igrača, svako od nas pojedinačno može da doprinese umanjenju posljedica, odnosno, boljoj zaštiti prirode. O tome su govorili Aleksandar Novović iz NVO „Eco Logic“, studentkinja master programa Ekološka politika na Fakultetu političkih nauka u Beogradu Anđela Đurašković, Emina Adrović iz NVO Zero Waste Montenegro i Filip Aleksić, glavni arhitekta u Glavnom gradu i vođa projekta „Micro 020“.
Novović je kroz praktične primjere pokazao šta njegova nevladina organizacija radi – kako su napravili prvi urbani vrt u Podgorici i pokrenuli projekat školskih bašti u više gradova Crne Gore.
Kako svako od nas može da doprinese, pokazala je na ličnom primjeru Anđela. U svojoj prezentaciji pokazala je kako naše navike, iako smo daleko, utiču na nestanak tropskih šuma, zagađenje rijeka u Bangladešu ili odumiranje bijelih medvjeda. Tome doprinosimo bacanjem hrane i izborom namirnica koje jedemo, izborom garderobe koju kupujemo i proizvodnjom otpada, jer svaki građanin Crne Gore godišnje proizvede više od pola tone otpada.
„Jedna trećina proizvedene hrane nikada ne dospije do naših tanjira, a da je bačena hrana zemlja ona bi bila treći najveći zagađivač na svijetu. Razlaganje hrane je proces koji uključuje vazduh (aeroban). Ukoliko nema vazduha, umjesto CO2 oslobađa se mnogo štetniji metan“, objasnila je Anđela.
Zato je savjetovala srednjoškolce da izbjegavaju proizvode koje sadrže palmino ulje, da umjesto plastične kese koriste ceger, da kupuju u second-hand prodavnicama i kompostiraju (proces pretvaranja ostataka hrane u visoko plodnu zemlju).
Emina Adrović već osam mjeseci živi po tim principima i zahvaljujući tome prestala je da proizvodi otpad koji bi završio u kontenjeru, odnosno na deponiji.
„Jedan termos zamjenjuje 500 plastičnih boca, jedan brijač kojem mogu da se mijenjaju punjenja zamjenjuje 10 jednokratnih brijača. Zamislite koliko manje otpada bismo proizveli kada bismo svi ovo koristili“, rekla je Emina.
Filip Aleksić iz Glavnog grada predstavio je projekat Micro 020, čiji je cilj sređivanje urbanih džepova u Podgorici, odnosno prostora koji su zaboravljeni i napušteni.
„Pozivam vas da prijavite lokacije za koje smatrate da treba da budu uređene i da mogu da dobiju novu namjenu“, bila je Filipova poruka srednjoškolcima u publici.
Predavanje „Klimatske promjene i mladi“ organizovala je Evropska unija u Crnoj Gori, u okviru ekološke kampanje „Budi primjer. Uključi se!“. Cilj kampanje je da, popularisanjem reciklaže, pravilnog tretiranja otpada i sadnje drveća, zainteresuje građane da sami počnu da praktikuju „zelene“ načine života.