Osim što loptu uvijek pošalje na pravo mjesto, crnogorska rukometašica Milena Raičević odlučila je da isto radi sa otpadom. Da ne bi sakupljene plastične i staklene flaše i stare novine zauzimali mjesto na njenom balkonu, raspitala se kako i gdje može da ih reciklira.
„Rekli su mi da mogu da ih ponesem u Reciklažno dvorište, i to je pravo mjesto“, kaže Milena u razgovoru sa timom EU info centra.
Milena je lice kampanje „Budi primjer. Uključi se!“, koju Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori i EU info centar organizuju u cilju popularizacije „zelenih“ stilova života i zaštite prirode. Milena je odlučila da ukaže na prednosti reciklaže i motiviše građane da joj se u tome pridruže.
„Recikliram zato što želim da čuvam prirodu: vazduh, vodu, zemljište – osnov našeg života. Svi treba da budemo svjesni toga, da se uključimo, da doprinesemo i probudimo savjest, da bismo sve ovo sačuvali i imali bolji život“, objašnjava Milena svoje razloge.
U Podgorici postoji šest reciklažnih dvorišta, u koje građani svakog dana od 7h do 19h, uključujući vikend, mogu da donesu papir, plastiku, karton, PET ambalažu, limenke, gume, bijelu tehniku, elektronski otpad, drvo, metal, stare akumulatore, baterije i ljekove, jestiva i otpadna motorna ulja, staklo, stiropor… Reciklažna dvorišta se nalaze na Zabjelu (ulica Iva Vizina), u Tološima (Bulevar Mihaila Lalića), na Koniku (ulica Husinskih rudara), na Zlatici (Orjenska ulica), u Donjoj Gorici (ulica Kritskog odreda) i u Golubovcima (Goričani).
„Reciklažna dvorišta su locirana tako da građani iz svih djelova grada mogu da donesu otpad. Dosadašnja iskustva su pokazala da građani najviše donose papir, plastiku i staklo, ali nisu zanemarljive ni količine elektronskog otpada. U zavisnosti od vrste otpada, on dalje ide na tretman u Reciklažni centar, a elektronski otpad predajemo firmi iz Bara koja obavlja dalji tretman“, objašnjava Senada Mulešković, PR preduzeća „Čistoća“.
Reciklažni centar se nalazi u okviru preduzeća „Deponija“ doo Podgorica. Tamo nas dočekuje šef održavanja Ratko Pavićević, koji nam objašnjava da u Crnoj Gori zapravo ne postoji tehnologija za reciklažu, već da se otpad, namijenjen za recikliranje, izvozi.
„Mi smo u suštini sortirni centar. Sav materijal za reciklažu koji mi proizvodemo izvozimo u Srbiju, Hrvatsku, Sloveniju ili Austriju“, kaže Pavićević.
Otpad je berzanska roba i njegova cijena se stalno mijenja. Da bi mogao da se izveze, potrebno ga je obraditi.
„Ukoliko dođe kamion iz Reciklažnog dvorišta, to je sortiran materijal i njega upućujemo odmah na kraj tehnološke linije, gdje vršimo još jedno sortiranje (odvajaju se posebno papir, karton, PET ambalaža po bojama), odakle otpad ide na višenamjensku presu gde se balira“, objašnjava Pavićević i dodaje: „Kada dođe kamion „Čistoće“ koji donosi komunalni otpad iz kontejnera, onda prvo odvajamo kabasti otpad, nakon čega ostatak prolazi kroz dvije sortirne kabine, tromil i magnete. Kada se sortira materijal, ide na baliranje i potom se sprema za prodaju.“
U zavisnosti od tehnologije, od otkupljene plastike se prave ampule ili granule od kojih nastaje nova PET boca – npr. boca za sok. Od recikliranog papira se proizvodi novi papir, koji se, tvrdi Pavićević, po kvalitetu ne razlikuje od originalnog papira.
Crna Gora reciklira 10% otpada
Reciklažni centar je prošle godine obradio oko 13 hiljada tona otpada, od čega je izbalirano, odnosno pripremljeno za izvoz za reciklažu, oko dvije hiljade tona. Prema podacima Ministarstva turizma i održivog razvoja, u Crnoj Gori se godišnje reciklira oko 10% otpada.
„Radimo izvještaje koji pokazuju da se procenat reciklaže svake godine povećava. Iako to nije dramatičan rast, daje nam potvrdu da smo na dobrom putu“, kaže Igor Jovanović iz Ministarstva održivog razvoja i turizma.
Crna Gora će morati da nastavi tim putem, ukoliko želi da ispuni zahtjeve Evropske unije. Zvanični Brisel je prošle godine usvojio Evropsku strategiju za plastiku, koja ima tri osnovna cilja: zabranu upotrebe mikroplastike, smanjenje količine plastike za jednokratnu upotrebu i najvažnije – do 2030. godine sva plastična ambalaža mora da bude napravljena od materijala koji može da se reciklira. Šta ovo znači za Crnu Goru kao zemlju kandidata za članstvo u EU, objašnjava Ana Stanišić-Vrbica iz Delegacije EU u Crnoj Gori.
„Do trenutka kada Crna Gora postane članica EU, sve pomenute mjere će već biti na snazi. Stoga, osim rješavanja sopstvenih ekoloških problema, Crna Gora mora već sada intezivno da radi kako bi se pripremila za preuzimanje novih obaveza na vrijeme. S obzirom na to da je Crna Gora u procesu pregovora sa EU i da se Crna Gora već u svojoj pregovaračkoj poziciji za poglavlje 27 obavezala da prihvati pravnu tekovinu EU, to znači da već sada mora intezivno da radi na podizanju svijesti građana, prije svega o hijerarhiji upravljanja otpadom – smanjivanju, ponovnoj upotrebi i recikliranju“, poručuje Stanišić-Vrbica.
Kada je u pitanju procenat reciklaže, u Ministarstvu turizma i održivog razvoja su timu EU info centra kazali da su u pregovaračkoj poziciji za Poglavlje 27 dogovorili ciljeve,: za otpadni materijal iz domaćinstva 50%, a za građevinski 70%. Ovo će biti pretočeno i u novi zakon koji će tretirati oblast otpada, koji je u planu za sljedeću godinu.
Ukoliko i ti želiš da Crna Gora dosegne zacrtane ciljeve, daj svoj doprinos. Budi primjer i uključi se, počni da recikliraš!