Zašto Evropska komisija predstavlja Ekonomsko-investicioni plan za Zapadni Balkan?Ekonomsko-investicioni plan ima za cilj da podstakne dugoročni ekonomski oporavak regiona i njegovu ekonomsku integraciju. Želimo da podržimo zelenu i digitalnu tranziciju na Zapadnom Balkanu, sprovođenje reformi neophodnih za napredak na putu ka EU i približavanje regiona jedinstvenom tržištu EU. Sve navedeno treba da vodi ka održivom ekonomskom rastu i otvaranju novih radnih mjesta.
Ovaj plan je utoliko potrebniji s obzirom na to da COVID-19 izrazito negativno utiče na ekonomije Zapadnog Balkana, koje su već zaostajale u pogledu procesa ekonomskog približavanja EU i suočavaju se sa izazovima kao što su slaba konkurentnost, visoka stopa nezaposlenosti i strukturne slabosti.
Koje su ključne inicijative ovog Plana?
Planom je definisano deset ključnih investicionih inicijativa u oblastima od ključnog značaja za ekonomski razvoj, poput održive saobraćajne i energetske povezanosti, zelene i digitalne transformacije, jačanja konkurentnosti privatnog sektora i podrške u oblasti zdravstva, obrazovanja i socijalne zaštite, uključujući i garanciju za mlade sa ciljem kreiranja radnih mjesta za mlade ljude.
Komisija će analizirati troškove, koristi i efekte sljedećih prioritetnih ključnih oblasti za ulaganja i s njima povezane predloge projekata u kontekstu Zelene i Digitalne tranzicije, kako bi se moglo pristupiti njihovom aktivnom i efikasnom sprovođenju.
KLJUČNA OBLAST 1 – POVEZIVANJE ISTOKA I ZAPADA
– „Autoput mira“ na Kosovu (koji će Prištinu povezati sa Nišom u Srbiji) će biti završen, a izgradnja dionice u Srbiji ulazi u naprednu fazu.
– Osim što je praktično završena (osnovna mreža) putnog koridora (Koridor 10) koji se proteže jugoistočno od Mađarske i prolazi kroz region do Bugarske, Grčke i dalje, između ostalog i uz podršku EU, i paralelni željeznički koridor će biti u potpunosti modernizovan. Konkretno, željeznička obilaznica oko Niša će biti finalizovana u ovom periodu. Projekat u okviru Koridora 10 koji ima za cilj modernizaciju željezničke pruge između Srbije i Hrvatske, a koja je od ključnog značaja za željeznički teretni saobraćaj, će ući u naprednu fazu, kao i projekat unapređenja željezničke veze sa Sjevernom Makedonijom.
– Željeznički koridor 8 između Skoplja i bugarske granice će značajno doprinijeti povezivanju Skoplja i Sofije.
– Deminiranje rijeke Save i uklanjanje uskih grla na rijeci Dunav će biti dovršeno ili u poodmakloj fazi, čime će se unaprijediti održivi način prevoza na ovim važnim plovnim putevima koji su dio TEN-T mreže i olakšati dalji razvoj intermodalnog transporta.
KLJUČNA OBLAST 2 – POVEZIVANJE SJEVERA I JUGA
– 75% glavnog putnog koridora sjever-jug, koji kroz Sarajevo u Bosni i Hercegovini povezuje glavne gradove centralne Evrope sa lukom Ploče na jadranskoj obali (Koridor 5c) će biti završeno u skladu sa standardima koji važe za autoputeve. Željeznička veza duž ovog koridora će takođe biti unaprijeđena.
– Željeznička ruta 4 koja povezuje Beograd sa Podgoricom i crnogorskom lukom Bar će biti u potpunosti sanirana od granice sa Srbijom do mora. Nastaviće se radovi na paralelnom drumskom koridoru, prvenstveno na podgoričkoj obilaznici.
– Ostvariće se bolja povezanost glavnih gradova – Sarajeva i Podgorice, kao i njihova bolja povezanost sa postojećim i planiranim putnim mrežama u Bosni i Hercegovini, čime se stvaraju direktnije veze između susjeda.
– Na Kosovu se izvode radovi na obnovi željezničke pruge koja povezuje Beograd sa Prištinom i priprema se potrebna tehnička dokumentacija za sanacione radove u Srbiji.
KLJUČNA OBLAST 3: POVEZIVANJE PRIOBALNIH REGIJA
– Željeznička ruta 2 koja povezuje glavne gradove Tiranu i Podgoricu i produžava se do luke Drač, je projekat od ključnog značaja za region, a njime se predviđa sanacija 120 km željezničke pruge u Albaniji prema granici sa Crnom Gorom.
– Predstoje glavni koraci u završetku „Plavog autoputa“ koji se proteže duž obale od Hrvatske do Grčke: obilaznica oko Tirane će biti završena, a radovi na još dvije dionice u Albaniji, kao i zaobilaznica oko Budve u Crnoj Gori, će značajno uznapredovati.
KLJUČNA OBLAST 4 – OBNOVLJIVA ENERGIJA
– Završiće se sanacija hidroelektrane Fierza u Albaniji, a nastavlja se i izgradnja hidroelektrane Skavica kako bi se povećao izvozni potencijal kako ove zemlje tako i regiona kada je u pitanju čista električna energija.
– Hidroenergetski sistem Piva u Crnoj Gori će biti proširen početkom izgradnje hidroelektrane Komarnica.
– Ubrzaće se pripreme za Fazu II izgradnje hidrosistema Ibar-Lepenac na Kosovu.
– Značano će se povećati investicije u vjetroparkove i solarne elektrane u Sjevernoj Makedoniji i poslužiće kao primjer za investicije koje će i u budućnosti imati jednaku finansijsku perspektivu, a koje koriste potencijale obnovljivih izvora energije dostupne u regionu.
KLJUČNA OBLAST 5 – PRELAZAK SA KORIŠĆENJA UGLJA NA DRUGE ENERGENTE
– Biće završena izgradnja gasovoda Fier-Vlora u Albaniji, koja je dio Transjadranskog cjevovoda, dok će se Jonsko-jadranski gasovod duž obale smatrati prioritetnim projektom kojim se omogućava značajna diverzifikacija izvora snabdijevanja gasom regiona Zapadnog Balkana, a i šire.
– Biće završen gasni interkonektor Bosna i Hercegovina – Hrvatska, koji doprinosi gore navedenoj diverzifikaciji i uvećava potencijal i diverzifikaciju postojećeg distributivnog sistema gasa u zemlji.
– Biće započeta izgradnja gasne interkonekcije Sjeverna Makedonija – Kosovo, uz nastavak postojeće investicije na izgradnji interkonektora Sjeverna Makedonija – Grčka.
– Biće završene pripreme za izgradnju gasne interkonekcije Sjeverna Makedonija – Srbija.
– Biće završen Transbalkanski koridor za prenos električne energije u Srbiji, koji je dio interkonekcije između Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine i imaće centralnu ulogu u distribuciji električne energije cijelom regionu i ka EU.
KLJUČNA OBLAST 6 – TALAS OBNOVE
Komisija predlaže da se „talas obnove EU“ proširi i na Zapadni Balkan.
Građevinski sektor učestvuje sa 40% u ukupnoj potrošnji energije na Zapadnom Balkanu. Renoviranje javnih i privatnih zgrada kako bi se ispoštovali minimalni standardi energetskih performansi može značajno doprinijeti smanjenju emisije gasova staklene bašte, poboljšanju životnog standarda građana, kao i njihovog zdravlja. Talas renoviranja zgrada čije će sprovođenje pomoći Energetska zajednica će pomoći Zapadnom Balkanu u dekarbonizaciji javnog i privatnog građevinskog fonda, s posebnim naglaskom na digitalizaciji i razmatranju aspekta energetskog siromaštva. EU će zajedno sa međunarodnim finansijskim institucijama podržati napore partnera sa Zapadnog Balkana da utrostruče trenutnu stopu obnove i uštede energije u postojećim zgradama i postignu dostizanje standarda gotovo nulte energije i emisije kada su nove zgarde u pitanju.
KLJUČNA OBLAST 7 – UPRAVLJANJE OTPADOM i OTPADNIM VODAMA
– Završiće se izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Skoplju i Prištini. Ovo su projekti od velikog prekograničnog značaja koji obezbjeđuju bolje uslove života za građane.
– Počeće realizacija programa ulaganja u zaštitu životne sredine u Srbiji, koji obuhvata projekte modernizacije sistema prečišćavanja otpadnih voda u velikim i gradovima srednje veličine.
– Biće uspostavljeni integrisani regionalni sistemi upravljanja otpadom u Albaniji, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji, a istovremeno će se zatvarati deponije koje ne ispunjavaju standarde. Treba takođe podržati slična ulaganja u regionu u budućnosti, kao što su ulaganja u bolje upravljanje otpadom u prekograničnim oblastima.
– Pružiće se podrška uspostavljanju odgovarajućih sistema za nadgledanje vazduha i vode i mjera za sprečavanje zagađenja.
KLJUČNA OBLAST 8 – DIGITALNA INFRASTRUKTURA
– Nastaviće se razvoj i uvođenje nacionalne širokopojasne infrastrukture u šest zemalja Zapadnog Balkana, a ubrzaće se i priprema za dalja ulaganja u drugim područjima, sa posebnim fokusom na povezivanje ruralnih područja.
– Uspostavljanje sigurnih, energetski efikasnih i pouzdanih podatkovnih centara, edge infrastrukture i infrastrukture u oblaku, uz istovremeno obezbjeđivanje usklađenosti sa pravilima i osnovnim vrijednostima EU, uključujući zaštitu podataka, kao i povezivanje sa inicijativama EU za ulaganja u razvoj infrastrukture za računare visokih performansi, digitalnih inkubatora i inovacijskih čvorišta.
– U kontekstu raspodjele infrastrukture treba u potpunosti istražiti sinergije sa drugim oblastima povezivanja, poput transporta i energetike, nadovezujući se pritom na postojeće inicijative poput Balkanskog digitalnog autoputa. Pored toga, namjenska upotreba tehnologije i podataka za donošenje boljih odluka ima veliki potencijal da omogući bolji kvalitet života građanima regiona. Takođe će biti pružena podrška za prilagođavanje brzom transformativnom tehnološkom razvoju kako bi se zadržala konkurentnost i postignuti napredak. EU će promovisati saradnju u digitalnom obrazovanju na globalnom nivou kroz obnovljeni Akcioni plan za digitalno obrazovanje (DEAP) kao i jednak pristup digitalnom obrazovanju, pogotovo za ugrožene grupe, uključujući Rome.
KLJUČNA OBLAST 9 – ULAGANJE U KONKURENTNOST PRIVATNOG SEKTORA
– Planiranje povećanja iznosa bespovratnih sredstava za podršku privatnom sektoru u okviru Okvira za ulaganja na Zapadnom Balkanu. 50% ulaganja EU u privatni sektor bi trebalo biti usmjereno na inovacije i zeleni rast.
– Planiranje povećanja garantnih kapaciteta koji podržavaju investicije, prvenstveno sa ciljem jačanja konkurentnosti malih i srednjih preduzeća i podsticanja otvaranja novih radnih mjesta, posebno za mlade, kroz Garantni fond za Zapadni Balkan.
– Mobilizacija pomoći za održivu transformaciju poljoprivredno-prehrambenih sistema i ruralni razvoj u regionu.
KLJUČNA OBLAST 10 – GARANCIJA ZA MLADE
Garancija za mlade je aktivacijski program kojim se obezbjeđuje da svi mladi dobiju kvalitetnu ponudu za zapošljavanje, kontinuirano obrazovanje, prekvalifikaciju ili pripravnički staž u roku od četiri mjeseca nakon što ostanu bez posla ili napuste formalno obrazovanje.
Ključnu oblast Garancija za mlade bi trebale da realizuju vlade Zapadnog Balkana, u skladu s EU instrumentom Garancija za mlade. Predlaže se sprovođenje u četiri faze, pri čemu bi podrška EU mogla biti korisna u svakoj od njih:
Koliko će sredstava EU biti opredijeljeno za ovaj ekonomsko-investicioni plan?
U zavisnosti od usvajanja narednog Višegodišnjeg finansijskog okvira i s njim povezanih pravnih osnova, Komisija predlaže mobilizaciju do 9 milijardi eura bespovratnih sredstava iz Instrumenta pretpristupne pomoći IPA III za period 2021 – 2027 za podršku ekonomskoj konvergenciji sa EU.
Ovo finansiranje će prvenstveno omogućiti ulaganja i pružiti podršku konkurentnosti i inkluzivnom rastu, održivoj povezanosti i dvostrukoj zelenoj i digitalnoj tranziciji.
Hoće li evropske finansijske i druge institucije odobriti zajmove za planirane investicije? Na koji način će Evropski investicioni plan privući investicije?
Uz značajna finansijska sredstva EU koja su za region već predviđena instrumentom IPA III, EU želi da obezbijedi garancije koje pomažu u smanjenju troškova finansiranja, kako javnih, tako privatnih investicija i da smanji rizik za ulagače: podrška kroz novi Garantni fond za Zapadni Balkan može da mobiliše i do 20 milijardi eura ulaganja u sljedećoj dekadi.
Okvir ulaganja za Zapadni Balkan (WBIF), uključujući njegovu platformu za privatni sektor, Instrument za inovacije i razvoj preduzetništva Zapadnog Balkana (WB EDIF) i Garantni fond za Zapadni Balkan, koji okupljaju partnere sa Zapadnog Balkana, bilateralne donatore i međunarodne finansijske institucije će biti glavna sredstva za osiguranje brzog korišćenja investicionog paketa.
Vladavina zakona i dobro upravljanje („Temeljna prava prije svega“) u osnovi su pristupnog procesa. Da li se ekonomsko-investicionim planom mijenja fokus? Da li je Plan alternativa proširenju?
I paket proširenja i Ekonomski i investicioni plan vrlo jasno ističu da načelo da se temeljna prava poštuju prije svih drugih ostaje u središtu politike proširenja EU. Priprema zemalja kandidata i potencijalnih kandidata za ispunjavanje zahtjeva za članstvo zahtijeva snažan fokus na temeljnim reformama u vladavini prava, uključujući borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, privredu i funkcionisanje demokratskih institucija i javne uprave.
Ovaj plan je sastavni dio podrške Zapadnom Balkanu na putu ka EU. Ekonomski razvoj i sprovođenje temeljnih reformi su oblasti koje treba da osnažuju jedna drugu, sa ciljem doprinosa zemljama partnerima koje ispunjavaju dobro utvrđene zahtjeve pristupnog procesa. To uključuje sprovođenje reforme vladavine prava i strukturnih ekonomskih reformi, posebno onih koje su definisane Programima ekonomske reforme, a što će maksimizirati potencijalni uticaj ovog investicionog paketa.
Podsticanje investicija i ekonomskog rasta će stoga biti moguće samo ako se Zapadni Balkan čvrsto opredijeli i sprovede temeljne reforme u skladu sa evropskim vrijednostima. Bilo da se radi o strukturnim socio-ekonomskim reformama, posebno onim definisanim u programima ekonomskih reformi i zajedničkim smjernicama politike, jačanju vladavine prava, poštovanju ljudskih prava ili unapređenju javne uprave, ove reforme ključne su za stvaranje okruženja koje podstiče preduzetništvo, otvaranje radnih mjesta i održive investicije.
Čelnici Zapadnog Balkana moraju vjerodostojnije realizovati svoju predanost sprovođenju zahtijevanih temeljnih reformi, uz jasniju političku predanost, u skladu s revidiranom metodologijom proširenja.
Stoga, u skladu s poboljšanom metodologijom, Paket za proširenje, predstavljen paralelno sa Ekonomsko-investicionim planom, detaljnije procjenjuje razvoj svih temeljnih prava i daje jasnije preporuke partnerima na eliminisanju nedostataka. Samo uz konkretne rezultate na tim poljima partneri će moći krenuti naprijed putem EU i iskoristiti sve blagodeti ovog ekonomsko-investicionog plana, kao i stvoriti okruženje povoljnije za privredni razvoj i privlačenje investicija.
Hoće li finansiranje EU biti uslovljeno napretkom u području vladavine prava?
Ekonomsko-investicioni plan je definisan na temelju Pretpristupnog instrumenta III, zasnovanog na učinku i usmjerenog ka reformama koji je predložila Komisija, te na osnovu ojačanih instrumenata za podsticanje ulaganja javnog i privatnog sektora.
Poštovanje vladavine prava je takođe neophodno kako bi se zaštitili fondovi EU i osiguralo da se oni koriste za podršku razvoju Zapadnog Balkana.
Javne nabavke moraju biti usklađene sa pravilima EU i u potpunosti implementirane. Izuzetke od postupaka javnih nabavki bi trebalo restriktivno primjenjivati, uključujući ograničavanje upotrebe međudržavnih sporazuma. To će pomoći u obezbjeđivanju da korupcija u oblasti nabavki ne ometa ekonomski razvoj, deformiše tržište i dovodi do neefikasnosti, smanjujući konkurentnost, trgovinu i investicije. Ove će reforme, takođe, ojačati zaštitne mjere protiv svake zloupotrebe fondova EU.
U skladu s načelom uslovljenosti koje se ogleda u revidiranoj metodologiji proširenja, prelazak zemalja na reformske prioritete bi trebao dovesti do povećanog finansiranja i rasta investiranja. U slučaju bilo kakve ozbiljne ili duže stagnacije ili odstupanja, na osnovu procjene Komisije o napretku u godišnjim izvještajima o napretku, obim i intenzitet finansiranja EU bi mogao biti umanjen.
Ekonomsko-investicioni plan je u značajnoj mjeri fokusiran na infrastrukturna ulaganja, kao što su putevi i cjevovodi. Što je sa Evropskim zelenim sporazumom i dvostrukom zelenom i digitalnom tranzicijom?
Ekonomsko-investicioni plan sadrži širok spektar mjera i ima cilj da promoviše zeleni i digitalni pristup razvoju prilagođen Zapadnom Balkanu, ali sličan onome koji ima sama EU. Ove mjere uključuju infrastrukturna ulaganja u održivi saobraćaj i čistu energiju, ali i konkretne predloge za bolju zaštitu okoline, smanjenje emisije ugljen dioksida i podršku energetskoj tranziciji, sa posebnom Zelenom agendom za Zapadni Balkan predstavljenom u prilogu Planu, koja detaljnije oslikava naš pristup u tom pogledu.
Paralelno sa Ekonomsko-investiciopnim planom za podršku regionu, Komisija je predstavila smjernice za sprovođenje Zelene agende na Zapadnom Balkanu, za koju se očekuje da će biti usvojena na samitu Zapadnog Balkana u Sofiji u decembru 2020.godine. Zelena agenda za Zapadni Balkan predviđa akcije u okviru pet stubova. To su (i) klimatske akcije, uključujući dekarbonizaciju, energiju i mobilnost, (ii) kružna privreda, koja se posebno bavi otpadom, recikliranjem, održivom proizvodnjom i efikasnom upotrebom resursa, (iii), biodiverzitet, sa ciljem zaštite i obnavljanja prirodnog bogatstva regiona, (iv), borba protiv zagađenja vazduha, vode i tla i (v) održivi prehrambeni sistemi i ruralna područja. Digitalizacija će biti ključni pokretač za navedenih pet stubova, u skladu s konceptom dvostruke zelene i digitalne tranzicije.
Plan, takođe, ima za cilj jačanje ulaganja u digitalnu budućnost, uključujući uvođenje ultrabrze širokopojasne mreže, i povećanje konkurentnosti privatnog sektora.
Ovaj široki pristup će podržat razvoj povezanih, konkurentnih, na znanju utemeljenih, održivih, inovativno orijentisanih i uspješnih privreda na Zapadnom Balkanu, sa sve dinamičnijim privatnim sektorom.
Plan je snažno usmjeren ka pojačanoj regionalnoj ekonomskoj integraciji na regionalnom tržištu na osnovu pravila EU. Kakve mogućnosti on donosi u pogledu iskorišćavanja potencijala za rast regiona?
Komisija podržava napore vlada u regionu da razviju novu viziju za stvaranje regionalnog ekonomskog područja, čije se usvajanje očekuje tokom samita u Sofiji u decembru.
Stvaranje zajedničkog regionalnog tržišta, zasnovanog na pravilima EU, predstavlja važnu prekretnicu za pripremu za pristupanje EU. Uspješna regionalna ekonomska integracija će pomoći u otvaranju puta ka dubljoj ekonomskoj integraciji sa jedinstvenim tržištem EU.
U tom kontekstu, Ekonomsko- investicioni plan će biti usmjeren ka boljoj ekonomskoj integraciji Zapadnog Balkana – između zemalja regiona i sa EU. Plan utvrđuje puteve na kojima bi se mogla postići bliža ekonomska integracija regiona i EU, npr. digitalno tržište, industrijska i potrošačka roba, bankarske transakcije.
Ekonomsko-investicioni plan naglašava i naša očekivanja od regiona da ukloni trgovinske prepreke u regionu: trenutno Zapadni Balkan previše trpi zbog ekonomske fragmentacije. Na primjer, kamioni svake godine provedu 28 miliona sati čekajući na granicama – opterećenje koje košta 1% BDP-a. Izgradnja zajedničkog tržišta od 18 miliona ljudi, koje funkcioniše na osnovu pravila EU, moglo bi da donese velike promjene Zapadnom Balkanu i da bude od koristi kako za region, tako i za EU.
Ova dva međusobno jačajuća procesa ekonomske integracije (na liniji EU-Zapadni Balkan i unutar Zapadnog Balkana) će omogućiti regionu da izvuče ekonomske koristi iz procesa regulatorne konvergencije uoči pristupanja, kao i iz blic-prilika koje su rezultat pandemije. Potencijal ekonomskog rasta cijelog regiona se mora iskoristiti, kako bi se doprinijelo prevazilaženju socio-ekonomskih posljedica pandemije.
Koja je veza između ovog Plana i Izvještaja o proširenju?
Paket proširenja pruža sveobuhvatnu procjenu napretka regiona na putu prema Evropskoj uniji i daje jasne preporuke vlastima o tome gdje još uvijek postoje praznine u ispunjavanju kriterijuma za pristupanje EU. Izvještaji će predstavljati vrlo koristan alat za vlade, da usredotoče svoje reformske napore u godini koja je pred nama. Istovremeno, Plan ekonomskih ulaganja će pružiti regionu finansijsku podršku EU za podsticanje preko potrebnog ekonomskog rasta, kako bi se osiguralo približavanje ekonomskim kriterijumima EU i poboljšanim životnim uslovima za građane regiona.
Plan pruža jedinstvenu kombinaciju tri cjeline: prvo, tu su značajna finansijska sredstva koja će Evropska unija osigurati za brzo ostvarivanje ključnih prioritetnih investicija koje su predložile vlasti i koje imaju veliki uticaj na cijeli region; drugo: čvrsta predanost partnera ubrzanju reformi potrebnih za konsolidaciju povoljnih uslova za ekonomski rast i treće: angažovanje cijelog regiona na uspostavljanju ekonomskog tržišta koje će region učiniti privlačnijim za investitore iz regiona, Evropske unije i inostranstva.
Koliko je EU već uložila u Zapadni Balkan?
EU je najveći donator, trgovinski partner i investitor Zapadnog Balkana, u skladu sa Evropskom perspektivom cijele regije.
Od 1990-ih Evropska unija je donirala preko 11 milijardi eura bespovratnih sredstava i zajmova za razvoj saobraćajne i energetske infrastrukture u regionu, što je rezultiralo u investicijama vrijednim gotovo 22 milijarde eura.
U okviru Agende povezivanja iz 2015. godine, EU se obavezala na dodatnih milijardu eura do 2020. godine, sa ciljem pokretanja investicija od četiri milijarde eura i otvaranja više od 45.000 radnih mjesta.
Preko 69,4% ukupne trgovine u regionu u 2019. godini odnosilo se na trgovinu sa EU, što je čini vodećim trgovinskim partnerom, dok su kompanije iz EU glavni investitori, čineći oko 65,5% ukupnih direktnih stranih ulaganja u regionu 2018. godine.