Mlada preduzetnica Jasna Radenović iz Plava vodi kreativnu firmu za izgradu ekoloških igračaka.

Prije desetak godina, Jasna Radenović iz Plava željela je da njena djeca imaju igračke od prirodnog materijala. Izbor u prodavnicama u Crnoj Gori nije bio bogat, pa je Jasna došla na ideju da igračke pravi sama. ,,Drvo mi je bilo dostupan materijal i početku sam pravila igračke za slaganje, a onda sam oblike prilagođavala uzrastu i potrebama moje djece“, priča Jasna.

Ona se prije dvije godine prijavila za program Zavoda za zapošljavanje za pokretanje biznisa koji finansiraju Evropska unija i Vlada Crne Gore, i uz njihovu finansijsku podršku pokrenula firmu ,,Tri vuka“.

,,Sad izrađujem eko igračke od drveta i tkanine za sve uzraste. Pravimo igračke za učenje matematike, prvih slova, muzičkih nota, za upoznavanje sa geografijom. Te igračke utiču na razvoj motorike i podstiču maštu kod djece”, kaže Jasna.

Uz grant Zavoda za zapošljavanje, kojim je obezbijedila nabavku mašina i potrebnih materijala za proizvodnju, ova preduzetnica dobila je i podršku mentora da unaprijedi vještine za strateško planiranje i marketing.  Mentorsku podršku korisnicama ovog programa pružila je kancelarija  UNDP-ja u Crnoj Gori, u okviru regionalnog projekta ,,Inkluzivna tržišta rada na Zapadnom Balkanu“ koji finansira Austrijska razvojna agencija.

Kroz ovaj program mentorstva, UNDP je podržao preko 200 nezaposlenih koji su pokrenuli mikro biznise. Na ovaj način, ostvaren je doprinos aktivaciji, zapošljavanju, lokalnoj ekonomiji i razvoju zajednica, a sve u vrijeme pandemije – najveće zdravstvene i ekonomske krize.

,,Kao neko bez iskustva u poslovanju nijesam znala na koje proizvode da se fokusiram i kako da se predstavim tržištu i tu sam imala veliku podršku mentora”, kaže Jasna.

Njen mentor Ivan Mališić smatra da je mentorska podrška jako važna za početnice i početnike u biznisu jer se tako skraćuje vrijeme koje bi preduzetnici potrošili tragajući za informacijama. ,,Idealno je ako se napravi sinergija između mentora koji ima izvjesno iskustvo u pojedinim djelatnostima i korisnika i da tako zajedno dođu do unapređenja biznisa, opstanka i daljeg razvoja”, dodaje on.

Uz podsticaj mentora, Jasna je aplicirala za projekat Investiciono-razvojnog fonda. Na konkursu za najbolje investicione projekte za žene u biznisu nedavno je osvojila prvo mjesto i sedam hiljada eura bespovratne podrške. “Mnogo mi je značila pomoć mentora u pisanju biznis plana. On me i ubijedio da se prijavim jer je bio siguran da je ideja drugačija i da ima mnogo potencijala”, kaže Jasna.

Ivan dodaje da je u pitanju djelatnost koja je, prema njegovom mišljenju, perfektna. ,,Nije bilo dileme – ideja je dobra. Radi se o mladoj preduzetnici, mladoj porodici,  idealnoj za ovakvu podršku i biznis”.

Iako bi Jasna željela da njeni proizvodi postanu crnogorski brend, svjesna je izazova sa kojima se suočavaju žene preduzetnice u Crnoj Gori.

,,Najteže je uskladiti privatne i poslovne obaveze. Treba organizovati vrijeme sa tri dječaka koji su u različitim uzrastima i sa njihovim školskim i vanškolskim aktivnostima i razvijati svoj biznis”, kaže Jasna.

O tome koliko je važna podrška ženama u biznisu govori podatak da žene u prosjeku potroše 10 godina svog života na neplaćeni rad i njegu u domaćinstvu, što je naročito postalo vidljivo tokom pandemije COVID-19, kada je rad žena u domenu neplaćenog rada i njege u domaćinstvu premašio rad muškaraca za 92%.  Dok je 11% žena izjavilo da obično ne obavljaju nikakve poslove u kući, udio muškaraca koji su prijavili to isto iznosi 42%, pokazalo je istraživanje UNDP-a.

Smatra i da predrasude o ženama preduzetnicama obeshrabruju one koji se upuste u samostalni biznis.

,,Kada se čuje žena direktor, u pozadini to često povlači pitanje – može li ona to? Ali ja sam se zalagala da uspijem i prebrodim te predrasude. A i u sistemu nijesam naišla na neke značajne prepreke, čak naprotiv, svi su predusretljivi i bili su mi od pomoći”.

Iako čine većinu stanovništva Crne Gore, žene u ekonomskom životu nijesu dovoljno vidljive. Žene čine 60% svih nezaposlenih u Crnoj Gori.  Samo četvrtina preduzeća je u vlasništvu žena, dok je preduzetnica 32%. Samo 8% zemljišta u Crnoj Gori je u vlasništvu žena. Bez ekonomskog osnaživanja žena, koje je preduslov za postizanje ravnopravnosti u svim oblastima, nema ni otpornog i prosperitetnog društva, zasnovanog na jednakim šansama. Stvaranje uslova da žene ostvare svoj potencijal i daju svoj doprinos svim oblastima mora biti jedan od najvažnijih razvojnih zadataka države, ali i svake građanke i građanina.

Jasna zato ohrabruje sve nezaposlene žene da vjeruju u sebe i da se prijave za programe podrške preduzetništvu.

,,Ako ne pokušate, nećete znati koliko stvarno možete, a sigurna sam da ćete dobiti pomoć i podršku od sistema kao što sam i ja dobila”, poručuje Jasna.

Teskt, fotografije i video preuzeti sa sajta: undp.org