Evropska kuća i Queer Montenegro obilježili Mjesec ponosa
Kulturno veče posvećeno kvir umjetnosti ”Kvirovanje, e desilo se” organizovano je u Evropskoj kući, povodom Mjeseca ponosa.
Kako izgleda crnogorska aktivna kvir umjetnost? Da li znate ko je napisao prvi lezbijski roman u Crnoj Gori? Odgovore na ova pitanja donose Evropska kuća i LGBTIQ asocijacija Queer Montenegro.
“Kako umjetnost postaje novi prostor za promociju ljudskih prava, odlučili smo se da organizujemo ovo uzbudljivo, umjetničko kvir putovanje kroz fotografiju, književnost, pozorište, film i muziku. Jer kultura i umjetnost su najbolji način za borbu protiv predrasuda i stereotipa”, istakla je Manja Babić iz Evropske kuće.
Važnu ulogu u kreiranju kvir, kulturne društvene stvarnosti u Crnoj Gori, imale su nevladine organizacije.
Izvršni direktor LGBTIQ asocijacije Queer Montenegro, Miloš Knežević, istakao je značaj umjetnosti.
”Umjetnost je snažan alat za mijenjanje svijeta. Ona ima moć premostiti svaki društveni jaz, otvoriti nove perspektive i probuditi empatiju u nama. Ovaj događaj nam daje priliku da razumijemo i cijenimo različite oblike ljepote koje svijet nudi. Kroz umjetnost, možemo promijeniti način na koji vidimo sebe ali i druge”, kazao je Knežević.
Prema njegovim riječima, na ovaj način, žele pružiti podršku umjetnicima iz kvir zajednice kako bi izrazili svoje identitete, snove i iskustva putem umjetnosti.
”Kroz njihova djela, želimo istaknuti ljepotu i kompleksnost kvir identiteta, te promovisati razumijevanje, prihvatanje i inkluziju”, zaključio je on.
Izložba “Naše priče” predstavlja priče zajednice transrodnih, rodno varijantnih i interpolnih osoba kroz drugačije metode i alate, osnažujući angažovanu i alternativnu umjetničku scenu,
Prisutni su mogli da vide fotografije transrodnih i kvir osoba, koje su bile dovoljno osnažene da stanu pred objektiv, i koje na svojim licima nose poruke koje im društvo najčešče upućuje.
Izložba, koja broji preko 15 autora, pored radova kreiranih kroz set radionica nevladinih organizacija ŠkArt i Asocijacija Spektra, sadrži i samostalne radove umjetnika iz zajednice, performans Gender attack, kao i intimne stvari ljudi koji su prošli kroz proces tranzicije.
Izložba je nastala u okviru projekta ŠKARTAONICE koji je finansirala Evropska unija kroz projekat Odgovorno i solidarno- građani preuzimaju inicijativu.
Koliko tradicija i tradicionalni pogled na život utiču na sudbinu žena, govori i ovaj odlomak iz prvog lezbijskog romana objavljenog u Crnoj Gori, pod naslovom „U svoja četri zida”, autorke Kristine Ćetković:
”Govorimo da živimo u zemlji čojstva i junaštva a ne želimo da vidimo istinu – da živimo u zemlji velike nepravde prema polovini stanovništva. Niko srećan kada se rodimo: ni đedovi, ni očevi, ni muževi, ni braća… Ali, ni majke i babe. Ne žele ćerke i unuke. Neke zbog toga što im je milije muško dijete a neke zbog ljubavi prema ženskom čeljadetu – da ne bi u životu patile poput njih”.
Još jedan važan događaj je Regionalni konkurs za najbolju kvir priču. Zato smo u okviru ”Kvirovanja” ugostili urednicu knjige najboljih kvir priča, Katicu Maksan, kao i pobjednicu konkursa za najbolju kvir priču, Draganu Erjavšek.
Pravo na sopstveni izbor i sukob oko tog prava, neka su od temeljnih načela pozorišne vještine.
Jedan od prvih dramskih tekstova u Crnoj Gori na kvir temu, ali i jedna od prvih pozorišnih produkcija, bila je predstava Mlijeko u prahu autorke Dragane Tripković, u režiji Stevana Bodrože.
”Teatar je oduvijek bio moćan instrument za označavanje predrasuda i preispitivanje svijeta kakav poznajemo. Doprinos umjetnosti inkluzivnom društvu nije novina i samo se terminološki mogu mijenjati intencije koje su sadržane u umjetničkim djelima. Ono što se u teatru ne zanemaruje nikad jeste različitost, a ona je sadržana na gotovo svakom nivou i u svakoj temi jednog pozorišnog djela”, istakla je Tripković.
U predstavi iz koje su prisutni mogli pogledati odlomak, uloge tumače poznati glumci Omar Bajramspahić, Pavle Popović i Marko Todorović. Ovu predstavu je producirala Alternativna teatarska kompanija ATAK, jedna od prvih NVO u Crnoj Gori koja se umjetničkom produkcijom bavi kroz aktivistički pristup.
”Moj je stav da svaka umjetnost mora biti angažovana, možda baš zato što sam u pozorištu upravo osjetila tu snagu promjene koje društvo može učiniti boljim”, zaključila je Dragana.
Da filmska umjetnost pomjera granice, uvjerili smo se tokom projekcije filma Ječam žela. Katarina Kastratović, producentkinja filma, podijelila je specifičnosti iskustva snimanja filma tokom pandemije.
Putovanje kroz kvir umjetnost, završili smo nastupom DJ dua – Bizzar Duo.
