Podgorica, 14 decembar 2016 – Da bismo više i bolje štitili prirodu naše zemlje za početak možemo početi boraviti u njoj, jer će podizanjem nivoa znanja i svijesti građana o značaju i ljepoti prirodnih bogatstava koje imamo rasti i standardi u ovoj oblasti, jedna je od poruka festivala Zeleni decembar koji je 13. i 14. decembra održan u EU Info centru.
Slovenački ornitolog Borut Rubinić, čiji je film “Ambasadori Crne Gore”, sniman u periodu 2006-2008. godine, u saradnji sa Centrom za zaštitu i proučavanje ptica, prikazan u okviru festival, kaže da je u posljednjih deset godina podignut nivo svjesti o potrebi zaštite prirode u Crnoj Gori.
“Svijest je veća nego što je bila prije 10 godina. Ja to vidim ne samo po prirodi nego i po tome što Crnogorci danas voze bicikle i idu u planine. Tome znatno doprinosi bolja komunikacija“, kazao je Rubinić.
On za Crnu Goru kaže da je „hotspot /vruća tačka/ unutar hotspota biodiverziteta“. „Hotspot je svjetsko područje gdje je biodiverzitet natprosječno velik. Jedan od njih je Mediteran, najviše zbog biljnog svijeta, ali i drugih karakteristika. A Crna Gora je unutar Mediterana posebna tačka“, objašnjava Rubinić.
Da je po njemu, zaštitio bi, kaže polovinu teritorije Crne Gore, iako dodaje da osim ljepota u Crnoj Gori ima i mjesta koja su uništena, kao i da ponekad fali sluha za zaštitu prirode. Vremena su, kaže, takva da pojedinci koji dolaze iz vlasti ili mimo vlasti imaju moć da urade nešto što nije volja naroda i volja većine.
U izlaganjima stručnjaka moglo se čuti i da u Crnoj Gori postoji određena otuđenost od svoje zemlje. „Prosječan Crnogorac ima 10 izraza za izlazak u grad, a svaki četinar mu je bor!“, kažu stručnjaci, a jednako paradoksalno je i to što nam na naše ljepote ukazuju upravo stranci.
„Ni sama nisam bila svjesna kako ljudi sa strane doživljavaju našu zemlju, i koliko je njihovo oduševljenje onim što mogu da vide. Nismo svjesni koliko smo privilegovani time što imamo ovako divnu prirodu, i ovako divne predjele i što imamo ljude koji žele to da zaštite, a biće ih, nadamo se, sve više“, kaže Ksenija Medenica iz NVO Green Home.
Ona je podsjetila na to da će Crna Gora morati da primijeni veoma zahtjevne direktive Evropske Unije u procesu pridruživanja, a da će kao članica EU biti dio evropske mreže zaštićenih područja Natura 2000.
Koliki procenat svoje teritorije Crne Gore bi mogao biti stavljen pod zajedničku evropsku zaštitu, odgovorio je biolog Vasilije Bušković, angažovan u Agenciji za zaštitu životne sredine.
„Regionalni standard za ovaj dio Evrope i preporučeni procenat je 30-40 odsto, pa ni Crna Gora ne bi trebalo da ide ispod tog standarda. Kalkulacija rađena prije nekoliko godina u okviru pilot faze Nature2000 je pokazala da taj procenat iznosi između 27 i 30 odsto, ali ta procjena je još uvijek gruba“, kazao je Bušković.
Govoreći o međuzavisnosti prirodnih sistema, on je kao primjer naveo sječu šuma koja je u Crnoj Gori povećana zbog izvoza u Albaniju, jer je ta zemlja zabranila sječu na svojoj teritoriji. To stanje bi moglo potrajati narednih deset godina. Osim što svako posječeno drvo odnosi mnoge druge živote u prirodi i mijenja je, posljedice su u ovom slučaju i ekonomske jer će u narednih deset godina drvo nama da poskupi – ove godine možda euro, ali iduće će biti mnogo više.
Drugog dana festivala publici su se predstavili kajakaš Miljko Bulajić iz organizacije Nature Lovers, Ilija Perić iz Riders.me i planinari Dragan Lalović i Marko Bulajić, prvi Crnogorac koji je osvojio Mont Everest.
Aktivni planinar, sa svojim društvom Javorak nastavlja da osvaja svjetske vrhove i stvara nove generacije planinara, a planine, kaže Bulajić, osim što doprinose zdravlju, fizičkoj spremi i znanju o prirodi, njega uče o životu, a djecu druženju.
„Danas djeca bukvalno ne umiju da se druže. Vidim to i kroz školu u kojoj radim. Zato ih mi kroz planinarenje učimo zajedničkom životu. Otuda u našem klubu tolika kumstva. Na planini ti je drug sve i sjutra u gradu ga već drugačije gledaš“, ispričao je Bulajić podgoričkim gimnazijalcima i osnovcima škole „Božidar Vuković Podgoričanin“.
Njegov stariji kolega, Lalović, načio je penjući se na svjetske planinske vrhove i o drugim kulturama. „Stanovnicima Himalaja vrijeme nije dominantna kategorija, nikuda ne žure, uvijek su zadovoljni, ne tuku se i ne svađaju , imaju taj sklad potreba i mogućnosti pa im je zadovoljstvo potpuno. Čini mi se da srećnije žive od zapadnih civilizacija kojima vazda nešto fali. Oni žive od onoga što im je dato. To danas zovu „održivi razvoj““, kaže Lalović.
Tokom prvog dana festivala prikazani su filmovi „Ambasadori Crne Gore“, „Ulcinjska solana – ekoturistička destinacija“, “Posidonia Oceanica, najvaznija biljka Mediterana”, „Divlje biljne vrste i njihova staništa, Velika plaza, “Divlje biljne vrste i njihova staništa, Skadarsko jezero”i “Divlje biljne vrste i njihova staništa, Vrsuta” koje su obezbijedili NVO Green Home i Centar za zaštitu i proučavanje ptica. Drugog dana posjetioci su mogli da vide filmove organizacija Natire Lovers i Riders.me o sportovima u prirodi.
Tokom trajanja festivala u prostorijama EU Info centra upriličena je izložba fotografija i eksponata kroz koje je prestavljen biljni i životinjski svijet Crne Gore.
Festival je u ime Delegacije Evropske unije otvorio Patrik Šmelcer, uz napomenu da EU Info centar kroz ovu manifestaciju otvara platformu za civilni sektor i sve druge zainteresovane aktere da promovišu zaštitu životne sredine, a ona se, dodaje, štiti svakodnevno na malim stvarima. Otuda, aludirajući na naziv festivala, i decembar treba da bude zelen.
Program festivala možete pogledati ovdje.
Sadržaj ovog članka je isključiva odgovornost EU Info Centra i ni na koji način ne odražava stavove Evropske unije.