Razmišljao sam s koje strane da krenem da pišem o Grčkoj i čini mi se da bez obzira na to gdje započnem, ispred mene se prostire beskrajan prostor mitova i kulture, zato se iznova vraćam na početak… Sizifov posao, reklo bi se.

Vidite, ako pričamo o Grčkoj, pričamo o nama, jer cijeli svijet je Grčka, naši mitovi su njeni mitovi naša filozofija je njena filozofija, naša demokratija je njena demokratija. Odakle da počnem?

Čini mi se da je možda ipak najbolje prerezati Gordijev čvor mačem i krenuti od Olimpa.

Olimp je mitološka, duhovna kolijevka Grčke, a ona je pak duhovna kolijevka čitavih civilizacija, uključujući i našu. Ovaj predio Mediterana oblikovao je naše razumijevanje stvarnosti.

Grčke muze nadahnule su umjetnost, njeni titan Prometej je darovao ljudima vatru i znanje, njeni filozofi, Aristotel, Sokrat, Platon, Diogen naučili su nas kako da uredimo društvo.

Atinska škola (freska) – Rafaelo Santi

Ovo je zemlja u kojoj se nalazi Partenon, Delfi, Epidaurus, s jedne strane dok se sa druge strane iz vode uzvisuje Atos, manastir Meteora i manastir Svetog Jovana Bogoslova na Patmosu.

Manastir Meteora

Između njih stoji moderna Grčka, ušuškana i satkana od Sunca, maslina i mora.

Dajte mi Mastiku i da zaplešemo Sirtaki

Sirtaki (grčki: συρτάκι) je popularni ples sa grčkim korijenima. Koreografiju je stvorio Giorgos Provias, a muziku Mikis Teodorakis 1964. godine za film Grk Zorba (sniman po romanu Nikosa Kazancakisa). Sirtaki je deminutiv sirtosa, tradicionalne vrste grčkog narodnog plesa. Skoro svako ostrvo ili grupa ostrva ima svoj sopstveni sirtos, poput sirtos Skiros ili Kaniotiko (sirtos sa Kanija, Krit).

Na jednom od tih ostrva plave se kupole i spram Sunca blistaju bijeli zidovi… Santorini.

Dok je na ostrvu Mikonos, na ivici Egejskog mora smještena živopisna obalska četvrt Mala Venecija. Ovaj biser je ispunjen kafićima, lokalima, umjetničkim galerijama i šarmantnim grčkim ribarskim kućama s terasama koje datiraju iz 18. vijeka.

Tu, ali i širom Grčke u vazduhu se može osjetiti miris kuvane kafe. A ako pratite tu aromu nošenu povjetarcem sigurno ćete naići na Kafenio (καφενεíο).

Kafenio je grčki kafić koji obično služi različite vrste grčke kafe, kao i frape, pivo, recinu i uzo. Većina nudi i meze ili besplatne grickalice. Kafenio je tradicionalno porodična firma i obično je jednostavno namješten.

Ispijajući kafu, skuvanu u džezvi (A kako drugačije?) razgovaraćemo 26. oktobra u Evropskoj kući  u 18.00 časova sa ambasadorom Republike Grčke u Crnoj Gori u okviru događaja „Kafa sa ambasadorima“.

”Kafa sa ambasadorima” naziv je naše nove aktivnosti kojom Evropska kuća otvara svoja vrata građanima da se upoznaju sa predstavnicima zemalja EU u Crnoj Gori i da kroz otvoren dijalog saznaju sve što ih interesuje.