PODGORICA 14. jun 2017. – O pravu na pristup informacijama, zakonskim rješenjima i praktičnoj primjeni govorilo se na panel diskusiji koju je organizovao EU Info cenatr u saradnji sa Agencijom Agencija za zaštitu ličnih podataka
i slobodan pristup informacijama
Ambasador Hrvatske u Crnoj Gori Veselko Grubišić istakao je da svako ima pravo na pristup informacijama, posebno kada su u pitanju organi vlasti.
“Zakonom o pristupu informacijama se povećava transparentnost i odgovornost organa vlasti i smanjuje mogućnost za korupciju. Pravo na informacije imaju svi. Ipak, pravo na pristup informacijama je u sukobu sa zakonom o tajnosti podataka. U Hrvatskoj imamo i međunarodne informacije jer smo mi dio NATO i EU, zato je naša dužnost da štitimo i neke podatke drugih država objašnjava Grubišić.
Novi Zakon o slobodnom pristupu informacijama stupiće na snagu 1. jula, njime se briše se nadležnost Agenciji da donosi meritornu, odnosno konačnu odluku po žalbama. To znači da ta institucija više neće moći da naloži organima vlasti da dostave tražene podatke po Zakonu o slobodnom pristupu informacijama, već će samo ukidati nezakonita rješenja. Član Savjeta Agencije za zaštitu ličnih prava Radenko Lacmanović kazao je da je sporan veći broj odredbi, ali naročito postupak za dobijanje informacija koje će po novom zakonu dugo trajati i seliti se iz institucije u instituciju.
“Taj postupak se u normalnom roku može vraćati i vraćati i do šest mjeseci da bi dobili tu informaciju. Nema potrebe da objašnjavam što to znači za građane i NVO, posebno za medije ako ne dobiju na vrijeme traženu infomaciji. Posebno je sporna odredba pravnog ograničenja u slučaju proglašenja poslovne ili poreske tajne. Imaćemo jako veliki problem sada sa poslovnom tajnom i biće zanimljivo koji to ugovor koji budu potpisivale javne vlasti neće nositi oznaku poslovna tajna, a samim tim kako i na koji način ćemo mi dobiti informaciju upozorio je Lacmanović
Predsjednica Centra za demokratsku tranziciju Milica Kovačević tvrdi da javne institucije imaju različite mehanizme uz pomoć kojih ograničavaju pristup informacijama, a među njima je i neopravdano klasifikovanje dokumenata. 
“To se naročito odnosi na oznaku “interno koja se preko svake mjere upotrebljava u našoj administraciji. Dobijemo podatke kada istekne oznaka interno i tada ustanovimo da se radi o dokumentu koji je trebalo zaštiti. Ta oznaka u najvećem broju slučajeva znači “meni u ovom trenutku ne odgovara da ti to znaš, zato nećeš znati i to je ozbiljna prepreka za pristup informacijama rekla je Kovačević.
Izmjenama Zakona o slobodnom pristupu informacijama uvedena je norma kojom se ograničava pristup podacima koji se proglase za poslovnu ili poresku tajnu, pa postoji opasnost da će državne institucije sada sve ugovore proglašavati takvima, upozorio je član Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama Radenko Lacmanović.
Predstavnica Poreske uprave Haida Jevrić rekla je da su u toj instituciji naišli na mnogo poteškoća u pogledu obaveze čuvanja poreske tajne.
– Svako objelodanjivanje zaštićenih podataka bi izazvalo nepovjerenje prema Poreskoj upravi.
Na panelu je ocijenjeno da je Elektroprivreda jedno od državnih preduzeća koje je najviše napredovalo kada je u pitanju primjena Zakona o slobodnom pristupu informacijama. Njihov predstavnik Željko Ćorić kazao je da su 2013. imali oko 40 zahtjeva za pristup informacijama, ali da je taj broj povećan prošle godine na oko 200.