Podgorica 27. februar – Bugarska će učiniti sve da za vrijeme njihovog predsjedavanja Savjetom EU politika proširenja bude u fokusu Evropske unije, a povezivanje regiona i njegova evropska perspektiva su prioriteti te politke, kazao je ambasador Bugarske u Crnoj Gori, Mladen Čevernjakov. On je o toj temi govorio na jednoj u nizu debata u organizaciji Crnogorske panevropske unije, održanoj u EU info centru.
Ambasador Bugarske očekuje da će predstojeći samit u Sofiji stvoriti novu mrežu proširenja na Zapadni Balkan.
„Politika proširenja je dobra i za Zapadni Balkan i za Evropsku uniju. Nema sigurnosti i stabilnosti na balkanu dok sve zemlje regiona ne budu članice EU. Samo tada će Balkan prestati da stvara više istorije nego što ima geografije,“ istakao je Čevernjakov.
On je kazao da je proširenje bila pomalo zaboravljena tema u Briselu, ali da je sada očigledno da se svi time bave, i to ne samo najveći zvaničnici EU, već i šefovi evropskih država, poput Angele Merkel. Još jedan dokaz da je proširenje u fokusu, tvrdi Čevernjakov, su i pozitivni signali koji su stigli u novoj Strategiji za Zapadni Balkan.
Čevernjakov je naglasio da je izuzetno bitno da je predsjednik Evropske komisije Žan Klod Junker, još jednom u crnogorskom Parlamentu potvrdio da će se EU primjenjivati princip regate, tj. da će zemlja koja prva ispuni sve uslove postati dio Unije.
„Junker je danas rekao da je 2025 godina horizont, indikativni datum i da će država koja ispuni uslove postati članica. Ja sam ubijeđen da će Crna Gora biti prva zemlja sa Zapadnog Balkana koja će postati članica i to se može desiti i prije 2025, ukoliko se ispune uslovi.“ kazao je Čevernjakov.
Ambasador je kazao da su dva osnovna prioriteta za region: povezivanje i evropska perspektiva. Čevernjakov je objasnio da se region mora povezati sa Evropom, putevima i željeznicom i da su tu projekti kao što su Jadransko – Jonski autoput ključni. No ne radi se samo o saobraćaju, objašnjava Čevernjakov, region se mora povezati energetski i digitalno. Sa druge strane, infrastruktura nije dovoljna, zemlje moraju imati jasnu evropsku perspektivu.
Čevernjakov očekuje da se za vrijeme bugarskog presjedavanja otvore dva od tri preostala poglavlja u pregovorima Crne Gore i EU, kao i da počnu da se definišu završna mjerila u poglavljima 23 i 24. On je podsjetio da ubrzo dolazi i rumunsko predsjedavanje Savjetom, i da će Zapadni Balkan takođe biti jedan od njihovih prioriteta.
Sa druge strane, on upozorava da se ne stvoraju lažna očekivanja od bugarskog predsjedavanja, jer iako njegova zemlja može da stavlja teme na dnevni red, ona ne može donositi odluke u ime drugih zemalja članica.
Odgovarajući na mnogobrojna pitanja publike, Čevernjakov je govorio o tome kako će se Evropska unija boriti u sve oštrijoj globalnoj konkurenciji. On je upoznao studente sa problemom odliva radne snage koji je Bugarska imala kada je ušla u EU, savjetujući da se potrude da se u Crnoj Gori stvara povoljno tle za domaće ali i strane kompanije koje će zapošljavati mlade ljude. Upozorio je i na iluziju o „kamionima novca“ iz Evropske unije, koju je dio bugarske javnosti očekivao kada su ušli u EU.
„To se ne desava. Morate biti spremni da ponudite dobre projekte i uvijek ce biti novca. Zato je dobro da se spremite u ovom pretpristupnom periodu. Da vam dam savjet kao mladim ljudima: učite se kako da pišete projekte,“ zaključio je Čevernjakov.
