Komisija predstavlja procjenu primjene i efikasnosti Kodeksa o dezinformacijama. Procjena pokazuje da se Kodeks pokazao kao vrlo vrijedan instrument, prvi takve vrste u svijetu, te da je pružio okvir za strukturisani dijalog između relevantnih sudionika kako bi se osigurala veća transparentnost politika platformi protiv dezinformacija unutar EU. U isto vrijeme, procjena ističe određene nedostatke uglavnom zbog samoregulativne prirode Kodeksa.
Věra Jourová, potpredsjednica za vrijednosti i transparentnost, rekla je: “Kodeks prakse pokazao je da mrežne platforme i sektor oglašavanja mogu mnogo učiniti na suzbijanju dezinformacija kada se stave pod lupu javnosti. Ali platforme moraju biti odgovorne i još odgovornije; one moraju postati transparentnije. Došlo je vrijeme da se ide dalje od mjera samoregulacije. Evropa je u najboljem položaju da predvodi i predlaže instrumente za otporniju i pošteniju demokratiju u sve digitalnijem svijetu. ”
Thierry Breton, komesar za unutarnje tržište, rekao je: “Organizacija i sigurnost našeg digitalnog informacijskog prostora postalo je prioritet. Kodeks je jasan primjer kako javne institucije mogu efikasnije sarađivati s tehnološkim kompanijama kako bi donijele stvarne koristi našem društvu. To je jedinstveni alat za Evropu da bude asertivna u odbrani svojih interesa i vrijednosti. Borba protiv dezinformacija zajednička je odgovornost, koju sektor tehnologije i oglašavanja mora u potpunosti preuzeti.”
Komisija, uz pomoć Evropske regulatorne grupe za audiovizuelne medijske usluge (ERGA), sarađuje sa mrežnim platformama i udruženjima za oglašavanje kako bi nadgledala sprovođenje obaveza utvrđenih Kodeksom prakse o dezinformacijama. Procjena Kodeksa pokriva početnih 12 mjeseci rada. Donijela je pozitivne ishode. Posebno je povećana odgovornost platformi i javni nadzor nad mjerama koje su potpisnici preduzeli u borbi protiv dezinformacija unutar EU. Međutim, kvalitet informacija koje otkrivaju potpisnici Kodeksa još uvijek je nedovoljan i nedostaci ograničavaju djelotvornost Kodeksa.
Procjena je utvrdila sljedeće nedostatke:
- odsustvo relevantnih ključnih pokazatelja učinka (KPI) za procjenu efikasnosti politika platformi za suzbijanje pojave;
- nedostatak jasnijih postupaka, zajedničke definicije i preciznijih obaveza;
- nedostatak pristupa podacima koji omogućavaju nezavisnu procjenu novih trendova i prijetnji koje predstavljaju mrežne dezinformacije;
- nedostaje strukturirana saradnja između platformi i istraživačke zajednice;
- potreba za uključivanjem drugih relevantnih sudionika, posebno iz sektora oglašavanja.
Izvještaji o radnjama preduzetim u borbi protiv dezinformacija povezanih sa koronavirusom
Od izbijanja pandemije i „infodemije“ koronavirusa, Komisija je utvrdila uravnotežen i sveobuhvatan evropski pristup dezinformacijama povezanim s koronavirusom u Zajedničkoj komunikaciji od 10. juna 2020. godine i bila je u bliskom kontaktu s platformama koje se pridržavaju Kodeksa prakse kako bi se osiguralo da su njegove zaštitne mjere efikasno primijenjene.
Platforme su pokazale da mogu dalje poboljšati svoje performanse u odnosu na ono što je prethodno postignuto prema Kodeksu. Preduzete mjere dovele su do konkretnih i mjerljivih rezultata, tj. Povećanja važnosti u mjerodavnim izvorima informacija i dostupnosti novih alata korisnicima za kritičku procjenu internetskog sadržaja i prijavljivanje mogućih zloupotreba. Kriza je takođe rezultirala pojačanom saradnjom s osobama koje provjeravaju činjenice i istraživačima i, u određenim slučajevima, smanjenjem ili uklanjanjem sadržaja provjerenog kao lažnog ili obmanjujućeg i potencijalno štetnog po zdravlje ljudi.
Stoga, uz ocjenu Kodeksa prakse, Komisija objavljuje i prve osnovne izvještaje o radnjama preduzetim od strane potpisnika Kodeksa u borbi protiv lažnih i obmanjujućih informacija povezanih s koronavirusom do 31. jula. To uključuje inicijative za:
Promovisati i dati vidljivost autoritativnim sadržajima na nivou EU i država članica. Na primjer, Google Search istakao je članke koje su objavile organizacije za provjeru činjenica EU, koje su generisale više od 155 miliona utisaka u prvoj polovini 2020. godine, a LinkedIn je poslao “European Daily Rundown”, sažetak vijesti iskusnih novinara, do skoro 10 miliona zainteresovanih članova iz EU.
poboljšati svijest korisnika: Facebook i Instagram usmjerili su više od 2 milijarde ljudi na resurse zdravstvenih vlasti, uključujući SZO.
Otkrivanje i ometanje manipulativnog ponašanja: Twitter je provjerio više od 3,4 miliona sumnjivih računa čiji je cilj rasprava o koronavirusu.
Ograničiti oglašavanje povezano s dezinformacijama o koronavirusu kako bi spriječili oglašivače da ih kapitaliziraju. Sve su platforme omogućile oglase u vezi sa koronavirusom od strane javnih zdravstvenih vlasti i zdravstvenih organizacija.
Radeći na zajedničkoj komunikaciji, Komisija će na mjesečnom nivou okupljati specifične pokazatelje sa platformi za praćenje djelotvornosti i uticaja njihovih politika u suzbijanju širenja dezinformacija povezanih s pandemijom koronavirusa.
Bazirajući se na akcijama navedenim u Zajedničkoj komunikaciji, i rješavajući nedostatke utvrđene u procjeni Kodeksa, Komisija će pružiti svoj sveobuhvatan pristup predstavljanjem dvije komplementarne inicijative do kraja godine: Akcionog plana za evropsku demokratiju i Paket zakona o digitalnim uslugama. Dalje će ojačati rad EU na suzbijanju dezinformacija i adaptaciji na širenje prijetnji i manipulacija, podržati slobodne i nezavisne medije, bolje regulisati digitalni informativni prostor i nadograditi osnovna pravila za sve internetske usluge.