Pandemija koronavirusa stavlja zdravstvene sisteme širom EU pod neviđeni i sve veći pritisak. Kako bi podržala i podstakla prekograničnu saradnju u zdravstvu između nacionalnih, regionalnih i lokalnih vlasti, Komisija je izdala praktične smjernice državama članicama. Prekogranična saradnja može pomoći ublažavanju pritiska na preopterećene bolnice prebacivanjem pacijenata koji pate od koronavirusa na liječenje u države članice u kojima su bolnička mjesta dostupna. Komisija će takođe podržati države članice ili nevladine organizacije da pošalju kvalifikovane timove medicinskog osoblja koji će pružiti pomoć preko granice.
“Jedinstvo i solidarnost EU su od vitalnog značaja u borbi protiv koronavirusa. Prekogranična saradnja može donijeti razliku u spašavanju života ublažavanjem preopterećenih zdravstvenih kapaciteta u državama članicama. Suočeni sa najvećom krizom u generacijama, u našem kolektivnom odgovoru nećemo ostaviti neprevrnut nijedan kamen.“ kazao je Potpredsednik za promociju evropskog načina života Margaritis Šinas.
“Jedino tako, zajedno, možemo prevazići koronavirusnu krizu. Ključna je saradnja između država članica koja spašava život. Solidarnost EU bila je osjetljiva poslednjih nedelja sa državama članicama koje liječe pacijente iz susjedstva, čak i kada su preopterećeni. Ovo je EU u najboljem izdanju, a našim smjernicama želimo da podstaknemo prekogranični tretman pacijenata, više raspoređivanje zdravstvenog osoblja iz zemalja EU sa dodatnim kapacitetom, tamo gde je to najpotrebnije. Solidarnost spašava živote. “ kazala je Komesarka Stela Kiriakides, odgovorna za zdravlje i bezbjednost hrane.
Smjernice određuju koordinisaniji pristup prekograničnoj saradnji u hitnoj zdravstvenoj zaštiti. Smjernice takođe navode dodatnu podršku i pomoć koju Komisija treba da pruži zdravstvenim vlastima država članica, posebno:
- Koordinacija zahtjeva za prekograničnu zdravstvenu pomoć putem Odbora za zdravstvenu bezbjednost, kojim predsjedava Komisija, i EU sistema za rano upozoravanje i reagovanje. Takvi zahtjevi mogu obuhvatati, na primjer, mjesta intenzivne njege, liječenje i premještanje pacijenata ili kvalifikovanih timova medicinskog osoblja. Komisija će pažljivo nadgledati ove zahtjeve i pomoć koja je dostupna u državama članicama.
- Podrška zdravstvenim vlastima koje traže pomoć putem Mehanizma civilne zaštite EU. Mehanizam omogućava Komisiji da koordinira i sufinansira hitni prekogranični prevoz pacijenata i kvalifikovanih timova medicinskog osoblja.
- Uspostavljanje aranžmana za mobilnost pacijenata preko granica i razjašnjenje koraka koje treba preduzeti za naknadu troškova zdravstvene zaštite zbog prekograničnog liječenja u skladu sa Pravilima o koordinaciji socijalnog osiguranja.
- Podsticanje razmještanja kvalifikovanih timova medicinskog osoblja preko granica. Komisija takođe ohrabruje lokalne, regionalne i državne zdravstvene organe da koriste postojeće dvostrane i regionalne sporazume i razjasne međusobno priznavanje profesionalnih medicinskih kvalifikacija.
- Upravljanje sistemom podrške kliničkom menadžmentu radi podrške zdravstvenim radnicima radi razmjene znanja i ekspertize. Sistem pruža platformu za veb konferencije koja kliničarima omogućavaju razmjenu znanja, diskusiju i dijeljenje kliničkih slučajeva širom EU.
Pored toga, u pogledu finansijske pomoći za prekograničnu zdravstvenu saradnju, Komisija je takođe proširila Fond solidarnosti na pokrivanje vanrednih stanja u javnom zdravstvu. Štaviše, zdravstveni izdaci su prihvatljivi u okviru strukturnih fondova, a dodatna fleksibilnost u prebacivanju sredstava već je data kao dio koordinisanog ekonomskog odgovora na epidemiju koronavirusa. Konačno, dodatna podrška će biti dostupna putem Instrumenta za hitnu pomoć.