Poštovani predsjedniče,
poštovani zastupnici,
Andrej Saharov, jedan od najhrabrijih umova našeg doba i čovjek kojeg je ovaj dom veoma cijenio, uvijek je spominjao svoju nepokolebljivu vjeru u skrivenu snagu ljudskog duha. U posljednjih šest mjeseci, Evropljani su pokazali koliko je taj duh zaista snažan. Vidjeli smo ga među njegovateljima koji su živjeli u staračkim domovima i brinuli se o starima i bolesnima. Među ljekarima i medicisnkim sestrama, koji su umirućima zamijenili članove porodice. Među radnicima koji su radili danonoćno i svakodnevno se izlagali opasnosti, kako bismo mi bili pošteđeni. Nadahnuti smo njihovom empatijom, hrabrošću i osjećanjem dužnosti i stoga ovaj govor počinjem zahvalnošću svima njima. Njihov primjer govori i o svijetu u kojem živimo i o stanju naše Unije.
Oni su primjer snage ljudskoga duha i osjećaja tuge zbog gubitka koji će nas dugo pratiti. Oni su nam pokazali koliko je sve oko nas nesigurno. Virus hiljadu puta manji od zrna pijeska pokazao je svu krhkost ljudskoga života. Razotkrio je slabosti zdravstvenih sistema i ograničenja poretka kojem je bogatstvo važnije od dobrobiti ljudi. Svima nam je skrenuo pažnju na nestabilnost naše planete – vidimo je svakodnevno, u otapanju lednika i velikim šumskim požarima, a sada i u pandemiji. Zbog njega se drugčije ponašamo i komuniciramo – izbjegavamo dodir, a lice skrivamo iza maske.
Pokazao nam je svu krhkost našeg sistema vrijednosti i kako brzo može biti doveden u pitanje bilo gdje u svijetu, čak i kod nas u Uniji. Ali svi želimo izaći iz svijeta korone, iz ove nestabilnosti i nesigurnosti. Zreli smo za promjenu i spremni za budućnost.
Ovo je pravi trenutak za Evropu. Trenutak da povede iz nestabilnosti u novu vitalnost. O tome danas želim da govorim.
Poštovani zastupnici,
kažem to zato što smo ovih mjeseci ponovno uspjeli otkriti vrijednosti koje dijelimo. Kao pojedinci, svi smo djelić lične slobode žrtvovali za sigurnost drugih, a kao Unija, za zajedničko smo dobro svi dali dio svog suvereniteta. Strah i neslogu država članica pretvorili smo u vjeru u Uniju. Pokazali smo šta se sve može kad vjerujemo jedni u druge i u evropske institucije. I stoga smo se odlučili na oporavak danas, ali i na oblikovanje boljeg života sjutra.
Ovo je #NextGenerationEU.
Prilika da promjenu sami oblikujemo, umjesto da nas na nju prisile katastrofa ili tuđi diktat. Da postanemo snažniji stvaranjem novih mogućnosti za sjutrašnjicu, a ne pukim pripremama za nepredviđene situacije iz prošlosti. Na raspolaganju je sve što nam za to treba. Odbacujemo stare izgovore i utjehe koje nas samo usporavaju. Imamo viziju, imamo plan, imamo ulaganja.
Sad je čas da se prihvatimo posla.
Predsjedniku Sassoliju i kancelarki Merkel, jer Njemačka predsjeda Savjetom Evropske unije, uputila sam jutros pismo namjere u kojem sam izložila Komisijin plan za iduću godinu. Neću danas predstaviti svaku inicijativu, ali želim dotaknuti važne teme kojima se Unija u idućih dvanaest mjeseci mora pozabaviti.
Zajedno ćemo ovo prebroditi: ispunićemo evropska obećanja
Poštovani zastupnici,
građani Evrope i dalje trpe. Ovo je razdoblje duboke tjeskobe miliona koji strahuju za zdravlje najbližih, za svoje radno mjesto ili jednostavno ne znaju kako će spojiti kraj s krajem. Nije još kraj ni pandemiji ni nesigurnosti koja je prati. Oporavak tek počinje. Zato je sada najvažnije da jedni drugima pomažemo. Da pružimo ruku onima kojima je potrebna. A Evropi to omogućava njeno jedinstveno tržišno i socijalna privreda.
Ona je prije svega humana privreda, štiti nas od najvećih životnih prijetnji, bolesti, nesreće, nezaposlenosti i siromaštva. Pruža stabilnost i amortizuje udarce. Pruža nam prilike i osigurava blagostanje jer podstiče inovacije, rast i pošteno tržišno takmičenje. Ta trajna obećanja zaštite, stabilnosti i pružanja prilike nikad još nisu bila ovoliko važna.
Dopustite da objasnim.
Kao prvo, Evropa mora i dalje štititi i građane i njihove izvore prihoda. Ovo je pogotovo bitno u pandemiji koja ne posustaje. Znamo kako se brojke brzo otmu kontroli. Zato ovoj pandemiji i dalje moramo pristupati iznimno oprezno, odgovorno i složno. Zdravstveni sistemi i zdravstveni radnici u posljednjih šest mjeseci su napravili čudo. Svaka je zemlja nastojala što bolje zaštititi svoje građane. A Evropa je djelovala složnije nego ikad. Kad su države članice zatvarale granice, uveli smo zelene trake za robu. EU je kući vratila više od šesto hiljada Evropljana, koje je pandemija zatekla svuda po svijetu. Kad su neke zemlje uvele zabranu izvoza najvažnijih medicinskih proizvoda, spriječili smo to i pobrinuli se da najvažnija medicinska oprema može do onih kojima treba. U saradnji sa evropskom industrijom intenzivirali smo proizvodnju maski, rukavica, testova i respiratora. Uz pomoć našeg Mehanizma civilne zaštite ljekari iz Rumunije mogli su da liječe bolesne u Italiji, a Latvija je slala maske svojim baltičkim susjedima.
Sve smo to uspjeli i bez pune nadležnosti.
Za mene nema dileme – potrebna nam je snažnija Evropska zdravstvena unija. A da bismo je počeli graditi, moramo iz ove zdravstvene krize izvući pouke. Naš program EU4Health mora biti prilagođen budućim izazovima. Zato sam predložila povećanje sredstava i zahvalna sam parlamentu što je spreman boriti se za to i ublažiti rezove EVropskoga savjeta. Moramo se bolje pripremiti na krize i bolje upravljati prekograničnim prijetnjama zdravlju. Prvo moramo predložiti jačanje i proširenje ovlašćenja Evropske agencije za lijekove i ECDC-a, Evropskog centra za sprječavanje i kontrolu bolesti.
Zatim ćemo izgraditi evropsku agenciju za napredno biomedicinsko istraživanje i razvoj (BARDA). Ta će nova agencija ojačati naše kapacitete i spremnost da reagujemo na prekogranične prijetnje i hitne slučajeve, bili oni prirodni ili namjerno izazvani. Strateškim stvaranjem zaliha lakše ćemo se nositi s poremećajima u lancu nabavki, posebno farmaceutskih proizvoda. Treći korak je otvaranje rasprave o pitanju ovlašćenja u zdravstvu, koja su danas posebno važna. To smatram plemenitim i važnim zadatkom Konferencije o budućnosti Evrope.
A budući da je kriza bila globalna, nužno je da izvučemo i globalne pouke. Zato ću s premijerom Conteom i italijanskim predsjedništvom Skupine G20 za iduću godinu u Italiji sazvati Globalni sastanak o zdravlju. Tako ćemo Evropljanima dokazati da Unija štiti sve. A upravo smo to postigli u odnosu na radnike. Kad sam preuzela dužnost, obećala sam instrument za zaštitu radnika i preduzeća od vanjskih udaraca. Iz svog iskustva kao ministrice rada i socijalne pomoći znala sam da takvi mehanizmi funkcionišu. Pomažu radnicima da sačuvaju posao, preduzećima da zadrže radnike, a malim i srednjim preuzećima da opstanu. Mala i srednja preduzeća pokretač su naše privrede i biće pokretač našeg oporavka.
Zato je Komisija osmislila program SURE. Želim Parlamentu zahvaliti što ga je u rekordnom roku prihvatio. Evropa je zasad izbjegla masovnu nezaposlenost kakva se događa na drugim mjestima, uveliko i zbog toga što se četrdesetak miliona ljudi prijavilo u programe skraćenog radnog vremena. Zbog takve brzine i sloge 16 država uskoro će iz programa SURE dobiti gotovo 90 milijardi eura za pomoć radnicima i preduzećima. Porodicama od Litvanije do Španije to će donijeti olakšanje jer će im omogućiti da plate stanarinu ili hranu.
Tako ćemo zaštititi milione radnih mjesta, dohodaka i preduzeća u cijeloj Uniji. To je prava evropska solidarnost na djelu. Ona je i odraz činjenice da dostojanstvo rada u našoj Uniji mora biti sveto. No, istina je da se za previše ljudi rad više ne isplati. Damping plata uništava dostojanstvo rada, kažnjava preduzetnike koji isplaćuju pristojne plate i narušava pošteno tržišno takmičenje na jedinstvenom tržištu.
Zbog toga će Komisija iznijeti zakonodavni prijedlog za pomoć državama članicama u stvaranju okvira za minimalne plate. Svi moraju imati pristup minimalnim platama, putem kolektivnih ugovora ili na osnovi zakonskih minimalnih plata. Snažno se zalažem za kolektivno pregovaranje, a prijedlogom će se u potpunosti poštovati nacionalne nadležnosti i tradicije. U mnogim smo državama članicama vidjeli kako se dobro ispregovaranom minimalnom platom osiguravaju radna mjesta i stvara pravednost, i za radnike i za preduzeća koja svoje radnike zaista cijene. Vrijeme je da se rad uz minimalnu platu isplati.
Drugo obećanje socijalne tržišne privrede je obećanje stabilnosti. Unija i njene države članice pružile su nezapamćen odgovor na nezapamćenu krizu. Komisija je odmah i prvi put u našoj istoriji aktivirala opšu klauzulu o odstupanju. Prilagodili smo naše evropske fondove i pravila o državnoj pomoći. Odobrili smo pomoć preduzećima i industriji u iznosu većem od 3 milijarde eura, od ribara u Hrvatskoj i poljoprivrednika u Grčkoj do MSP-ova u Italiji i samozaposlenih osoba u Danskoj. Evropska centralna banka preduzela je odlučne mjere u okviru svog programa PEPP-a. Komisija je u rekordnom roku predložila instrument NextGenerationEU i revidirani budžet. Njime se kombinuju ulaganja i prijeko potrebne reforme. Savjet ga je potvrdio u rekordnom roku. Ovaj dom radi na njegovu hitnom izglasavanju.
Evropa je prvi put, i to izuzetno, uspostavila vlastite zajedničke alate kao dopunu nacionalnim fiskalnim stabilizatorima. To je izvanredan trenutak jedinstva naše Unije. To je postignuće kojim bismo se svi trebali ponositi. Sada moramo držati smjer. Svi smo vidjeli prognoze. Možemo očekivati da će se naše privrede ponovno pokrenuti nakon pada BDP-a od 12 % u drugom tromjesečju. Ali, virus je i dalje prisutan, a zbog njega i neizvjesnost u Evropi i u cijelom svijetu. Stoga ovo definitivno nije trenutak za uskraćivanje podrške.
Našim privredama potrebna je trajna politika podrške i moraće se uspostaviti osjetljiva ravnoteža između pružanja finansijske podrške i osiguravanja fiskalne održivosti. U dugoročnom smislu, snažnija ekonomska i monetarna unija najbolji je put prema stabilnosti i konkurentnosti.
Povjerenje u euro nikad nije bilo veće.
Istorijski sporazum o instrumentu NextGenerationEU dokaz je političke podrške koja mu je pružena. Sada moramo iskoristiti priliku da provedemo strukturne reforme u našim privredama i dovršimo Uniju tržišta kapitala i bankovnu uniju. Snažna i likvidna tržišta kapitala ključna su kako bi se preduzećima omogućio pristup finansijskim sredstvima koja su im potrebna za rast i ulaganje u oporavak i u budućnost. Takođe su preduslov za dalje jačanje međunarodne uloge eura. Stoga, prihvatimo se posla i dovršimo ovaj projekt sljedeće generacije.
Poštovani zastupnici, treće trajno obećanje je obećanje prilike.
Pandemija nas je podsjetila na mnoge stvari koje smo možda zaboravili ili uzimali zdravo za gotovo. Podsjetila nas je na to koliko su naše privrede povezane i koliko je potpuno funkcionalno jedinstveno tržište ključno za naše blagostanje i način poslovanja.
Jedinstveno tržište je prilika – prilika da potrošač dobije vrijednost za novac, da preduzeće prodaje bilo gdje u Evropi ili da industrija osnaži svoju globalnu konkurentnost. Za sve nas, ono je prilika da na najbolji mogući način iskoristimo slobode do kojih nam je kao Evropljanima stalo. To našim preduzećima daje razmjere koji su im potrebni za napredak i pruža im sigurno utočište u kriznim vremenima. Svakodnevno se oslanjamo na jedinstveno tržište, koje nam olakšava život i ključno je za upravljanje krizom i oporavak.
Dajmo mu podsticaj.
Moramo ukloniti prepreke jedinstvenom tržištu. Moramo smanjiti birokratiju. Moramo pojačati sprovođenje i izvršenje. I moramo ponovno uspostaviti četiri slobode – u cijelosti i što je brže moguće.
Temelj za to je šengenski prostor slobodnog kretanja koji u potpunosti funkcioniše. Sarađivaćemo s Parlamentom i državama članicama kako bismo to postavili kao prioritet našeg političkog programa, te ćemo predložiti novu strategiju za budućnost Šengena.
Na temeljima snažnog unutrašnjeg tržišta evropska industrija već dugo je podsticaj naše privrede, omogućava stabilan život milionima ljudi i stvara društvena središta oko kojih se okupljaju naše zajednice.
U martu smo predstavili našu novu industrijsku strategiju kako bismo osigurali da industrija predvodi istovremenu zelenu i digitalnu tranziciju. Događaji u posljednjih šest mjeseci samo su još dodatno ubrzali tu transformaciju, u trenutku u kojem se globalno konkurentno okruženje mijenja iz temelja. Zbog toga ćemo u prvoj polovini sljedeće godine ažurirati svoju industrijsku strategiju i prilagoditi okvir tržišnog takmičenja, koji također treba držati korak.
Pokrenimo Evropu i izgradimo svijet u kakvom želimo da živimo
Poštovani zastupnici,
sve će navedene mjere pomoći da se Evropa postavi na noge. No, osim što zajedno moramo prebroditi krizu, moramo se i pokrenuti i usmjeriti na izgradnju svijeta sutrašnjice. Kad je riječ o budućnosti naše osjetljive planete, potreba za hitnim djelovanjem nikad nije bila veća. Iako je velik dio svjetskih aktivnosti bio zaustavljen zbog ograničenja kretanja i zatvaranja poslovanja, planeta se nastavila opasno zagrijavati.
Vidimo to na svakom koraku: od domova koji su evakuisani zbog lomljenja lednika na Mont Blancu i požara koji haraju Oregonom, pa do usjeva uništenih u Rumuniji zbog najgore suše posljednjih decenija.
No, svjedočili smo i povratku prirode u naše živote.
Čeznuli smo za zelenim površinama i čistijm vazduhom radi našeg mentalnog zdravlja i fizičke dobrobiti. Znamo da su promjene potrebne, ali i moguće. Evropski Zeleni dogovor naš je plan za tu transformaciju. U središtu toga naša je misija da do 2050. postanemo prvi klimatski neutralan kontinent. No status quo nije rješenje – moramo biti brži i bolji.
Detaljno smo proučili svaki sektor kako bismo utvrdili koliko brzi možemo biti i kako to učiniti na odgovoran način utemeljen na dokazima. Održali smo opsežno javno savjetovanje i proveli opsežnu procjenu učinka. Na temelju toga Evropska komisija predlaže povećanje cilja smanjenja emisija do 2030. na barem 55 %. Svjesna sam da je to povećanje s 40 % na 55 % previše za neke, a nedovoljno za druge.
Međutim, naša procjena učinka jasno pokazuje da naša privreda i industrija to mogu. Oni to i žele. Upravo mi se juče dopisom obratilo 170 vodećih poslovnih ljudi i ulagača, od MSP-ova do nekih najvećih svjetskih preduzeća, zahtijevajući da Evropa postavi cilj od najmanje 55 %. Naša procjena učinka jasno pokazuje da bi postizanjem tog cilja EU uspješno napredovala prema ostvarivanju klimatske neutralnosti do 2050. i ispunjavanju obveza iz Pariškog sporazuma.
Budu li drugi slijedili naš primjer, svijet će moći zadržati zagrijavanje ispod nivoa od 1,5 °C. Itekako sam svjesna da su mnogi naši partneri daleko od toga, stoga ću kasnije reći nešto više o mehanizmu za graničnu prilagođavanje emisija ugljen-dioksia.
No, za nas je cilj za 2030. ambiciozan, ostvariv i koristan za Evropu. Mi to možemo.Već smo pokazali da možemo. Iako su se emisije od 1990. smanjile za 25 %, naša je privreda porasla za više od 60 %. Razlika je u tome što sada imamo više tehnologije, više stručnog znanja i više ulaganja. Uz to, već se krećemo prema kružnoj ekonomiji s ugljen-dioksid neutralnom proizvodnjom. Imamo više mladih ljudi koji traže promjene. Imamo više dokaza da je ono što je dobro za klimu dobro i za preduzeća i za sve nas.
Konačno, imamo i svečano obećanje kojim se obvezujemo da u toj transformaciji niko neće biti zapostavljen. Fondom za pravednu tranziciju podupirat ćemo regije u kojima će promjene biti veće i skuplje. Imamo sve što nam treba. Naša je odgovornost da sada sve te mjere sprovedemo u djelo.
Poštovani zastupnici,
ispunjenjem tog novog cilja smanjiće se naša zavisnost o uvozu energenata, otvoriti milioni novih radnih mjesta i više nego prepoloviti zagađivanje vazduha. Da bismo to ostvarili, moramo početi odmah. Do sljedećeg ljeta preispitaćemo sve naše propise o klimi i energetici da budu „spremni za cilj od 55 %”. Povećaćemo trgovanje emisijama, podstaknuti energiju iz obnovljivih izvora, poboljšati energetsku učinkovitost, reformisati oporezivanje energije. No, misija Evropskog Zelenog dogovora uključuje puno više od smanjenja emisija.
Riječ je o sistemskoj modernizaciji cijele naše privrede, društva i industrije. Riječ je o izgradnji snažnijeg svijeta u kojem ćemo živjeti. Naši sadašnji nivoi potrošnje sirovina, energije, vode, hrane i upotrebe zemljišta nisu održivi. Moramo promijeniti odnos prema prirodi, način proizvodnje i potrošnje, života i rada, hrane i grijanja, putovanja i prevoza. Nastojaćemo riješiti sve probleme, od opasnih hemikalija do krčenja šuma i zagađenja.
To je plan za istinski oporavak. To je plan ulaganja za Evropu.
I upravo će nam tu instrument NextGenerationEU najviše pomoći. Prvo, 37 % sredstava iz instrumenta NextGenerationEU potrošiće se direktno na ciljeve našeg Evropskog Zelenog dogovora. I ja ću se pobrinuti da se time i zeleno finansiranje podigne na viši nivo.
Predvodnici smo u zelenom finansiranju i najviše izdvajamo zelenih obveznica u cijelom svijetu. Predvodnici smo u razvoju pouzdanog standarda EU za zelene obveznice. Danas mogu objaviti da ćemo utvrditi cilj da se 30 % od 750 milijardi eura instrumenta NextGenerationEU prikupi putem zelenih obveznica.
Drugo, instrument NextGenerationEU trebao bi ulagati u eksperimentalne evropske projekte s najvećim učinkom koji uključuju vodonik, obnovu i milion stanica za električno punjenje. Dopustite mi da objasnim kako bi to moglo funkcionisati:
Prije dvije sedmice u Švedskoj se započelo s eksperimentalnim radom na proizvodnji čelika bez fosilnih goriva. Umjesto ugljenika u proizvodnji čistog čelika upotrijebiće vodonik. To nam govori koliki potencijal vodonik ima za podršku naše industrije novim i čistim načinom rada. Želim da uz pomoć instrumenta NextGenerationEU stvorimo nove evropske doline vodonika za modernizaciju naših industrija, gorivo za naša vozila i oživljavanje ruralnih područja. Drugi su primjer zgrade u kojima živimo i radimo. Naše zgrade proizvode 40 % naših emisija. Moraju postati štedljivije, jeftinije i održivije. Znamo da građevinski sektor od izvora ugljenika može postati ponor ugljika, ako se koriste građevinski materijali poput drva i pametne tehnologije poput vještačke inteligencije. Želim da instrument NextGenerationEU pokrene evropski talas obnove i da tako naša Unija postane predvodnica u kružnoj ekonomiji.
No, to nije samo ekološki i ekonomski projekat: mora biti i novi kulturni projekat za Evropu. Svaki pokret ima vlastiti vizuelni identitet i osjećaj. Našim sistemskim promjenama moramo stvoriti vlastitu posebnu estetiku – da uskladimo stil i održivost. Zbog toga ćemo stvoriti novi evropski Bauhaus – mjesto saradnje arhitekata, umjetnika, studenata, inženjera i dizajnera. Ovo je NextGenerationEU. To znači oblikovati svijet u kojem želimo živjeti. Svijet u čijoj je službi ekonomija koja smanjuje emisije, podstiče konkurentnost, smanjuje energetsko siromaštvo, otvara kvalitetna radna mjesta i poboljšava kvalitet života. Svijet u kojem upotrebljavamo digitalne tehnologije za izgradnju zdravijeg i zelenijeg društva.
A to se može postići samo ako sve to napravimo zajedno i insistiraću da nam planovi oporavka ne posluže samo za prevladavanje krize, već da nam pomognu da pokrenemo Evropu naprijed u svijet sutrašnjice.
Poštovani zastupnici,
Zamislite na trenutak život u ovoj pandemiji bez digitalnog svijeta. Od karantina, izolovanosti od porodice i zajednice i odsječenosti od svijeta do velikih problema nabavke. To ustvari i nije tako teško zamisliti, jer tako je bilo prije 100 godina za vrijeme posljednje velike pandemije.
Vijek kasnije, moderna je tehnologija mladima omogućila da uče na daljinu, a milionima da rade od kuće. Omogućila je preduzećima da prodaju svoje proizvode, tvornicama da nastave s radom i javnim upravama da pružaju osnovne javne usluge na daljinu. U nekoliko sedmica vidjeli smo digitalne inovacije i transformacije za koje inače trebaju godine.
Došli smo do granica analognih mogućnosti. Ovo veliko ubrzanje tek je početak.
Ovo mora postati digitalna decenija Evrope.
Trebamo zajednički plan za digitalnu Evropu s jasno utvrđenim ciljevima za 2030., kao što su povezivost, digitalne vještine i digitalne javne usluge. I trebamo slijediti jasna načela: pravo na privatnost i povezivost, sloboda govora, slobodan protok podataka i kibersigurnost. No, Evropa sada mora biti predvodnica u digitalnom svijetu, u protivnom ćemo morati slijediti druge i prihvatiti njihove standarde. Zbog toga moramo brzo djelovati. Tri su područja na koja se moramo posebno fokusirati. Prvo su područje podaci. U području ličnih podataka – između preduzeća i potrošača – Evropa je bila prespora i sad zavisi od drugih.
To se ne smije dogoditi s industrijskim podacima. I dobra je stvar da Evropa tu ima prednost – imamo tehnologiju, i što je najvažnije, imamo industriju. No, trka još nije dobijena. Količina industrijskih podataka u sljedećih će se pet godina učetverostručiti, a tako i mogućnosti koje s time dolaze. Našim preduzećima, malim i srednjim preduzećima, novoosnovanim preduzećima i istraživačima moramo dati mogućnost da iskoriste svoj puni potencijal. A industrijski podaci zlata vrijede kad je riječ o razvoju novih proizvoda i usluga. No, u stvarnosti se 80 % prikupljenih industrijskih podataka nikada ne upotrijebi. To je čisti gubitak.
Istinska podatkovna ekonomija bila bi snažan pokretač za inovacije i nova radna mjesta. I zbog toga trebamo osigurati te podatke za Evropu i učiniti ih široko dostupnima. Trebamo zajedničke podatkovne prostore, na primjer u energetskom i zdravstvenom sektoru. Time ćemo poduprijeti inovacijske ekosisteme u kojima univerziteti, preduzeća i istraživači mogu pristupiti podacima i zajedno raditi na njima.
Zbog toga ćemo u okviru instrumenta NextGenerationEU izgraditi evropski oblak, koji će se temeljiti na projektu GaiaX. Drugo područje na koje se moramo fokusirati jeste tehnologija, a posebno vještačka inteligencija. Bilo da je riječ o preciznoj poljoprivredi, tačnijoj medicinskoj dijagnozi ili sigurnoj autonomnoj vožnji – vještačka inteligencija otvoriće za nas nove svjetove. No ovaj svijet treba i pravila. Želimo skup pravila kojima su ljudi u središtu. Algoritmi ne smiju biti crna kutija i moraju postojati jasna pravila ako nešto pođe po zlu. Komisija će u tu svrhu sljedeće godine predložiti novi propis. Uključivaće kontrolu nad našim ličnim podacima koju danas često nemamo. Svaki put kad nas aplikacija ili internetska stranica upitaju da kreiramo novi digitalni identitet ili da se jednostavno ulogujemo putem velike platforme, ne možemo znati što se u stvarnosti događa s našim podacima. Zbog toga će Komisija ubrzo predložiti siguran evropski e-identitet.
Identitet kojem vjerujemo i koji će svaki građanin moći koristiti bilo gdje u Evropi za raznovrsne usluge, od plaćanja poreza do iznamjljivanja bicikla. Tehnologiju zahvaljujući kojoj sami možemo kontrolisati koji se podaci koriste i na koji način.
Treće je područje infrastruktura. Podatkovne veze moraju držati korak s velikom brzinom promjena. Ako se zalažemo za Evropu jednakih mogućnosti, neprihvatljivo je da 40 % ljudi u ruralnim područjima još uvijek nema pristup brzim širokopojasnim vezama.
Te su veze sada preduslov za rad od kuće, učenje kod kuće, online kupovinu i, svakoga dana sve više, za nove važne usluge. Bez širokopojasnih veza danas jedva da je moguće učinkovito pokrenuti ili voditi poslovanje. Te su okolnosti golema prilika i solidan temelj za oživljavanje ruralnih područja. Samo će tako ona u potpunosti moći iskoristiti svoje mogućnosti i privući ljude i ulaganja.
Povećana ulaganja u okviru instrumenta NextGenerationEU jedinstvena su prilika da razvoj stigne u svako selo. Zato ulaganja želimo usmjeriti u sigurnu povezivost te razvoj mreže 5G, 6G i optičke mreže. Instrument NextGeneration EU jedinstvena je prilika i za stvaranje usklađenijeg evropskog pristupa povezivosti i uvođenju digitalne infrastrukture. Ti ciljevi nisu sami sebi svrha, već je riječ o digitalnoj suverenosti Evrope, na užem i širem nivou. U tom duhu sa zadovoljstvom mogu najaviti da će se u sljedeću generaciju superračunala – u Evropi proizvedenu naprednu tehnologiju – uložiti osam milijardi eura.
Želimo i da evropska industrija razvije vlastiti mikroprocesor sljedeće generacije koji će nam omogućiti da energetski učinkovito i sigurno upotrebljavamo sve veću količinu podataka.
To je cilj evropske digitalne decenije!
Poštovani zastupnici,
ako želimo da Evropa ide naprijed, i to brzim korakom, ne smijemo oklijevati. Želimo da Evropa ima veću kontrolu nad svojom budućnošću. Imamo sve što je potrebno da se to ostvari. I privatni sektor to iščekuje s velikim nestrpljenjem. Nikad nije bio bolji trenutak za ulaganje u evropska tehnološka preduzeća. Novi digitalni centri niču posvuda, od Sofije do Lisabona i Katowica. Unija ima ljude, ideje i snagu da uspije. Zbog toga ćemo 20% sredstava iz instrumenta NextGenerationEU uložiti u digitalni sektor. Želimo predvoditi put u digitalno doba, i to na evropski način: sa svojim vrijednostima, snagom i globalnim ambicijama.
Vitalna Evropa u nestabilnom svijetu
Poštovani zastupnici,
Evropa je odlučna u namjeri da iskoristi ovu tranziciju za izgradnju svijeta u kakvom želimo živjeti. Ta ambicija, naravno, seže daleko izvan naših granica. Pandemija je istovremeno razotkrila koliko je globalni ssistem krhk i koliko je za suočavanje s kolektivnim izazovima važna saradnja. Suočeni s krizom, neki se svjetski akteri povlače u izolaciju. Drugi pak aktivno ugrožavaju stabilnost sistema.
Evropa se odlučila na pomoć drugima. Naše vođstvo nije prazna propaganda. Nije cilj Evropu uvijek stavljati na prvo mjesto. Cilj je biti među prvima koji će ozbiljno odgovoriti na bitna pitanja. Tokom pandemije evropski avioni sa hiljadam tona zaštitne opreme slijetali su svuda – od Sudana, Afganistana i Somalije do Venezuele. Nio nije siguran dok svi ne budemo sigurni, bez obzira na to gdje živimo i koliko imamo. Dostupna i bezbjedna vakcina pristupačne cijene način je koji najviše obećava. Na početku pandemije nije bilo sredstava ni globalnog okvira za vakcinu protiv bolesti COVID-19, svi su ga samo željeli dobiti prvi.
U tom je trenutku EU iskočio kako bi predvodio globalni odgovor. Uz pomoć civilnog društva, G20, WHO i drugih okupili smo više od 40 zemalja i prikupili 16 milijardi eura za finansiranje istraživanja vakcine, testova i liječenja za cijeli svijet. To je primjer neuporedive pokretačke snage EU. Ali nije dovoljno samo pronaći vakcinu. Moramo se pobrinuti da ona bude dostupno evropskim građanima i građanima širom svijeta. Ovog mjeseca Unija se s 400 milijuna eura pridružila globalnom instrumentu COVAX kako bi bezbjedna vakcina bila dostupna ne samo onima koji je mogu priuštiti, nego i svima kojima je potrebno. Nacionalizam u istraživanju vakcine ugrožava živote, a saradnja ih spašava.
Poštovani zastupnici,
čvrsto vjerujemo u snagu i vrijednost saradnje u međunarodnim tijelima. Snažni Ujedinjeni narodi omogućiće nam da pronađemo dugoročna rješenja za krize poput libijske i sirijske. Snažna Svjetska zdravstvena organizacija omogućiće nam bolju pripremu i odgovor na globalnu pandemiju ili lokalne zaraze – bilo da je riječ o koronavirusu ili eboli, a snažna Svjetska trgovinska organizacija jamčiće pošteno tržišno takmičenje za sve.
Ali potreba za revitalizacijom i reformom multilateralnog sistema nikad nije bila izraženija. Naš globalni sistem sve nas više koči. Velike sile povlače se iz institucija ili ih koriste za vlastite interese. Nijedan od tih puteva nikamo ne vodi. Da, želimo promjenu. Ali planiranu, ne destruktivnu. Zato želim da EU predvodi reforme WTO i WHOkako bi one bile prilagođene svijetu današnjice. Međutim, svi znamo da za multilateralne reforme treba vremena, a svijet dotle neće stati.
Jedno je sigurno – postoji jasna potreba za time da Evropa zauzima jasna stajališta i brzo poduzima mjere u području globalnih pitanja. Prije dva dana održan je posljednji sastanak čelnika EU i Kine. Odnos između Evropske unije i Kine jedan je od strateški najvažnijih, ali i jedan od najzahtjevnijih.
Od samog početka tvrdila sam da je Kina pregovarački partner, ekonomski konkurent i sistemski suparnik. Imamo zajedničke interese u pitanjima kao što su klimatske promjene i Kina je pokazala da je spremna sudjelovati u dijalogu na visokom nivou. No očekujemo da Kina ispuni obveze iz Pariškog sporazuma i predvodi primjerom. Još treba naporno raditi u području poštenog pristupa tržištu za evropska poduzeća, uzajamnosti i viška kapaciteta. Naše trgovinsko i investicijsko partnerstvo i dalje je neuravnoteženo i nema sumnje da promičemo vrlo različite sisteme upravljanja i društva. Mi vjerujemo u univerzalnu vrijednost demokratije i prava pojedinca.
Ni Evropa nije bez problema, uzmite za primjer antisemitizam, ali mi o njima raspravljamo javno. Izražavanje kritike i protivljenja nije samo prihvaćeno nego i zakonom zaštićeno. Zato uvijek moramo javno prozivati zloupotrebu ljudskih prava kad god i gdje god da se dogodi – bilo da je riječ o Hong Kongu ili Ujgurima. Ali što nas tačno sputava? Zašto se čak i jednostavne izjave o vrijednostima EU odgađaju, ublažavaju ili iskorištavaju za neke druge ciljeve?
Kada države članice kažu da je Evropa prespora, kažem im da budu hrabre i konačno prijeđu na glasovanje kvalificirane većine – barem kad je riječ o ljudskim pravima i sprovođenju sankcija. Evropski parlament mnogo je puta pozivao na donošenje evropske verzije zakona Magnitsky i ovom prilikom objavljujem da ćemo sada iznijeti i prijedlog.
Svoje alate trebamo dovršiti.
Poštovani zastupnici,
Evropa mora imati jasno stajalište i mora ga zauzeti brzo, bilo to u Hong Kongu, Moskvi ili Minsku. Jasno i glasno kažem: Evropska unija stoji uz bjelaruski narod. Sve nas je dirnula velika hrabrost mirno okupljenih na Trgu neovisnosti i učesnika neustrašivog ženskog marša. Izbori zbog kojih su ljudi izašli na ulice nisu bili ni slobodni ni pošteni, a okrutna reakcija vlasti odonda do danas sramotna je. Bjelaruski narod mora slobodno odlučiti o svojoj budućnosti. Ti ljudi nisu ničiji pijuni.
Onima koji zagovaraju bliže veze s Rusijom poručujem da trovanje Alekseja Navaljnog naprednom kemijskom tvari nije izolirani incident. Tomu smo svjedočili i u Gruziji i Ukrajini, Siriji i Salisburyju te pri upletanju Rusije u izbore u cijelom svijetu. Obrazac je isti i nikakav plinovod to neće promijeniti.
Turska je naš važan susjed i uvijek će to biti. Međutim, premda smo na karti vrlo blizu, čini se da je udaljenost između nas sve veća. Da, Turska se nalazi u problematičnom susjedstvu. I da, prihvatila je milione izbjeglica i za to od nas dobiva znatna sredstva. Ali ništa od toga nije opravdanje za pokušaje zastrašivanja susjeda. Naše države članice, Kipar i Grčka, uvijek mogu računati na potpunu evropsku solidarnost pri zaštiti svog zakonitog prava na suverenitet.
Smanjivanje napetosti u istočnom Sredozemlju u našem je zajedničkom interesu. Povratak istraživačkih brodova u turske luke proteklih dana dobar je pomak, koji omogućuje stvaranje prijeko potrebnog prostora za dijalog. Napredovaćemo samo ako se suzdržimo od unilateralnih poteza i u dobroj vjeri obnovimo pregovore. Jedini je to put k stabilnosti i trajnom rješenju.
Poštovani zastupnici,
osim odlučnijeg odgovora na događaje u svijetu, Evropa mora produbiti i unaprijediti partnerstva sa svojim prijateljima i saveznicima. A to ćemo započeti obnovom najstarijega među njima. Ne moramo se slagati s odlukama koje u zadnje vrijeme donosi Bijela kuća, no uvijek ćemo cijeniti transatlantsko savezništvo koje se temelji na zajedničkim vrijednostima i istoriji te na neslomljivoj vezi između naših naroda. Ma što se dogodilo krajem godine, spremni smo na novu transatlantsku agendu. Ojačat ćemo bilateralno partnerstvo u trgovini, tehnologiji i oporezivanju. Spremni smo i s partnerima sličnih stajališta sarađivati u reformi zajednički izgrađenog međunarodnog sistema, što nam je svima u interesu radi opšteg dobra. Započećemo nove odnose sa starim prijateljima s druge strane Atlantika i La Manchea. Mnogo je toga rekao prizor kad smo se u ovoj dvorani opraštali, držeći se za ruke i pjevajući Auld Lang Syne. Tada iskazana privrženost prema britanskom narodu nikada neće nestati. No kako dani prolaze, šansa da postignemo pravovremeni dogovor ipak polagano nestaje. Pregovori nikad nisu laki. To već znamo. Kroz njih nas vodi Komisijin najbolji i najiskusniji pregovarač Michel Barnier. No pregovori nisu napredovali kako smo željeli i sada nam je ostalo vrlo malo vremena. Kao i obično, ovaj će Parlament imati prvu i posljednju riječ. Jamčim vam da ćemo vas uvijek na vrijeme informirati, kao što smo to činili i sa Sporazumom o povlačenju.
O njemu smo tri godine neumorno pregovarali. Redak po redak, riječ po riječ. I zajedno smo uspjeli. Sporazumom se štite prava naših građana, finansijski interesi, integritet jedinstvenog tržišta i ono što je najvažnije – Sporazum na Veliki petak. EU i Ujedinjena Kraljevina složili su se da je on najbolje i jedino jamstvo mira na irskom ostrvu. I od toga nećemo odustati. Taj su sporazum ratificirali ovaj Parlament i Zastupnički dom Ujedinjene Kraljevine. On se ne može jednostrano mijenjati, zanemariti niti ne primjenjivati. To je stvar zakona, povjerenja i dobre vjere. Ne kažem to samo ja, tako je govorila i Margaret Thatcher: Britanija ne krši ugovore. To bi bilo loše za Britaniju, loše za odnose s ostatkom svijeta i loše za svaki budući trgovinski ugovor. Njezine su riječi istinite i danas.
Povjerenje je temelj čvrstog partnerstva. Evropa će uvijek biti spremna stvarati čvrsta partnerstva s najbližim susjedima. Prije svega sa Zapadnim Balkanom. Prije šest mjeseci odlučili smo započeti pristupne pregovore s Albanijom i Sjevernom Makedonijom, što je prava sitorijska odluka. Budućnost cijele te regije doista jest u EU. Dijelimo istu istoriju i istu sudbinu. Zapadni Balkan dio je Evrope, a ne tek odmorište na Putu svile. Uskoro ćemo predstaviti paket ekonomskog oporavka za Zapadni Balkan, koji će sadržavati brojne investicijske inicijative u toj regiji. I zemljama Istočnog partnerstva i partnerima u južnom susjedstvu pomoći ćemo da otvaraju radna mjesta i pokrenu ekonomiju. Kad sam preuzela dužnost, bilo mi je logično da mi prvo putovanje izvan Evropske unije bude posjeta Afričkoj uniji. Taj logičan izbor bio je i jasna poruka jer nam Afrika nije samo susjed, nego i prirodni partner.
Nakon tri mjeseca ponovno sam tamo otputovala s cijelim Kolegijumom da utvrdimo prioritete za novu strategiju u odnosu na Afriku. To je partnerstvo ravnopravnih, u kojem dvije strane dijele i prilike i obveze. Afrika će biti ključan partner u izgradnji svijeta kakav želimo, u klimatskom, digitalnom i trgovinskom smislu.
Poštovani zastupnici,
i dalje ćemo se pouzdati u otvorenu i poštenu trgovinu u cijelom svijetu. Ona nije sama sebi cilj, nego pomaže da kod kuće ostvarimo napredak, a u svijetu promičemo svoje vrijednosti i standarde. Više od 600 000 radnih mjesta u Evropi povezano je s trgovinom s Japanom. Našim nedavnim sporazumom s Vijetnamom osigurana su povijesna prava milijuna radnika u toj zemlji. U postizanju važnih sporazuma, kao što je određivanje morskih zaštićenih područja na Antarktici, koristićemo se svojom diplomatskom moći i ekonomskim utjecajem. Takav sporazum još nije zabilježen u istoriji zaštite životne sredine. Osnivaćemo ambiciozne koalicije u područjima kao što su digitalna etika ili suzbijanje krčenja šuma te razvijati partnerstva s partnerima sličnih stajališta – od demokratija u Aziji preko Australije i Afrike do Sjeverne i Južne Amerike te sa svima drugima koji su zainteresirani za suradnju. Borićemo se za pravednu globalizaciju. No to ne možemo uzeti zdravo za gotovo. Moramo inzistirati na pravednosti i ravnopravnim uslovima. Evropa će tako napredovati – sama ili sa zainteresiranim partnerima. Sada primjerice pripremamo mehanizam za granično prilagođovanje emisiji ugljen-dioksida. Ugljenik mora imati cijenu jer je priroda više ne može plaćati. Mehanizmom za granično prilagođavanje strani proizvođači i Unijini uvoznici trebali bi se potaknuti da smanje emisije ugljenika, čime bismo stvorili ravnopravne uslove u skladu s WTO.
Isto se načelo odnosi na oporezivanje digitalne privrede. Daćemo sve od sebe da postignemo sporazum u okviru OECD i skupine G-20. No želim napomenuti da ako se sporazumom ne osigura pravedan porezni sistem kojim će se ostvariti dugoročni održivi prihodi, Evropa će početkom sljedeće godine iznijeti svoj prijedlog. Želim da Evropa postane svjetski zagovornik pravednosti.
Nova vitalnost za Evropu
Poštovani zastupnici,
želi li Evropa imati tu vitalnu ulogu u svijetu, mora ostvariti i vitalnost kod kuće. Kako bismo krenuli naprijed, moramo prvo ukloniti razlike koje nam stoje na putu. Istorijski sporazum o instrumentu NextGenerationEU dokaz je da to možemo. To dokazuje i brzina kojom smo se dogovorili o fiskalnim pravilima, državnoj potpori i instrumentu SURE.
Stoga nemojmo oklijevati. O migracijama već dovoljno dugo raspravljamo. One jesu i ostaće evropska stvarnost. Stoljećima utiču na naše društvo, obogaćuju nam kulturu i mnogima oblikuju život. Tako će uvijek biti. Kao što znamo, migracijska kriza iz 2015. duboko je podijelila države članice, a neke rane još nisu zacijelile. Otada je mnogo toga učinjeno, ali mnogo toga još nedostaje. Ako svi budemo spremni na kompromis, a da pritom ne iznevjerimo svoja načela, rješenje je na pomolu. Komisija će sljedeće sedmice predstaviti novi pakt o migracijama. Djelovaćemo ljudski i humano. Ljudski životi na moru moraju se spašavati. Države koje ispunjavaju svoju zakonsku i moralnu obvezu ili su izloženije od drugih moraju naći oslonac u solidarnosti cijele naše Unije. Jače ćemo povezati azil i vraćanje. Moramo jasno razlikovati one koji imaju pravo ostati od onih koji nemaju. Poduzećemo mjere za suzbijanje krijumčarenja, jačanje vanjskih granica i partnerstava i stvaranje zakonitih migracijskih putova. Pobrinućemo se i za integriranje i prihvaćanje osoba koje imaju pravo ostati. One će svojim vještinama, energijom i talentom graditi budućnost. Prisjetimo se tinejdžera Suadda, sirijskog izbjeglice koji je došao u Evropu i sanjao da postane ljekar, a nakon tri godine dobio prestižnu stipendiju fakulteta Royal College of Surgeons u Irskoj. Ili libijskih i somalijskih ljekara izbjeglica koji su priskočili u pomoć Francuskoj čim ju je pogodila pandemija.
Poštovani zastupnici,
kada pomislimo na to što su sve ti ljudi prošli i što su uspjeli ostvariti, onda jednostavno moramo naći zajedničko rješenje za migracije. Prizori iz kampa Moria bolan su podsjetnik na to da Evropa mora složno djelovati. Sada svako treba uložiti dodatne napore i preuzeti odgovornost – i Komisija će učiniti upravo to. Komisija s grčkim tijelima radi na planu za zajednički pilot-projekt za novi kamp na Lesbosu. Možemo pomoći u postupcima azila i vraćanja i znatno poboljšati uvjete za izbjeglice. Ipak želim jasno reći: ako mi uložimo dodatne napore, i sve države članice moraće uložiti dodatne napore. Migracije su evropski izazov i cijela Evropa mora dati svoj doprinos. Moramo ponovno izgraditi međusobno povjerenje i zajedno krenuti naprijed. Povjerenje je srž naše Unije i našeg zajedničkog djelovanja. Ugrađeno je u naše temeljne vrijednosti, naše demokratije i našu zajednicu prava, kako ju je Walter Hallstein volio zvati. To nije puka fraza. Vladavina prava štiti narod od samovolje moćnika. Jamstvo je naših najosnovnijih svakodnevnih prava i sloboda. Omogućuje nam da izrazimo svoje mišljenje i informiramo se u neovisnim medijima. Prije kraja mjeseca Komisija će donijeti prvi godišnji izvještajo vladavini prava koje obuhvaća sve države članice. Taj izvještaj je preventivni alat za brzo identificiranje izazova i pronalaženje rješenja. Htjela bih da ono Komisiji, Parlamentu i državama članicama služi kao putokaz kako ne bi odstupili od zadanog smjera. Komisija pridaje golemu važnost vladavini prava. Zato ćemo se pobrinuti da naša proračunska sredstva i sredstva instrumenta NextGenerationEU budu sigurna od svih oblika prijevare, korupcije i sukoba interesa. O tome nema rasprave. Ali protekli su nas mjeseci podsjetili na to koliko ona može biti krhka. Stoga uvijek moramo biti budni, moramo je čuvati i njegovati.
Povrede vladavine prava ne smiju se tolerirati. Nastaviću braniti integritet evropskih institucija. Bilo da je riječ o nadređenosti evropskog prava, slobodi medija, nezavisnosti pravosuđa ili o prodaji zlatnih putovnica. Evropske vrijednosti nisu na prodaju.
Poštovani zastupnici,
te su vrijednosti danas važnije nego ikad. Moram to reći jer kada razmišljam o stanju Unije, prisjećam se riječi Johna Humea – jednog od najvećih Evropljana, koji nas je nažalost ove godine napustio. Upravo je njegova nepokolebljiva vjera u humanost i rješavanje sukoba zaslužna što danas toliko ljudi živi u miru na irskom otoku. Znao je reći da se sukob rađa iz različitosti, ali da je sloboda poštovanje različitosti. I bio je u pravu kada je 1998. podsjetio zastupnike u ovom domu: Evropski vizionari smatrali su da različitosti nisu prijetnja, različitosti su nešto prirodno. Različitost je bit ljudskosti. Te su riječi i danas jednako aktualne. Osvrnemo li se malo oko sebe, moramo se zapitati gdje je ta ljudskost dok troje djece u Wisconsinu iz auta gledaju kako im policija puca na oca? Pitamo se gdje je ljudskost dok učesnici karnevalske povorke otvoreno paradiraju našim ulicama u antisemitskim kostimima?
Gdje je ljudskost dok se Romi u našem društvu svakodnevno suočavaju sa socijalnom isključenošću, a pojedinci nailaze na prepreke zbog druge boje kože ili druge vjere? Ponosna sam što živim u Evropi, tom otvorenom društvu vrijednosti i različitosti. Ali čak i u ovoj Uniji takve su priče mnogima svakodnevica. A to nas podsjeća na to da je napredak u borbi protiv rasizma i mržnje krhak – teško ga je ostvariti, a tako lako izgubiti. Sada je trenutak za promjene. Za izgradnju istinski antirasističke Unije u kojoj osuda prelazi s riječi na djelo. Komisija predlaže akcijski plan koji će nam to omogućiti.
U njemu predlažemo da se popis kaznenih dijela u Uniji proširi na sve oblike zločina iz mržnje i govora mržnje – bili oni podstaknuti bojom kože, vjeroispoviješću, rodnom pripadnošću ili seksualnom orijentacijom. Mržnja je mržnja i nitko je ne bi trebao trpjeti. Nadopunićemo propise o rasnoj jednakosti i ukloniti postojeće nedostatke. Sredstva iz našeg proračuna uložićemo u borbu protiv diskriminacije u području zapošljavanja, stanovanja, zdravstvene skrbi. Bićemo stroži u izvršavanju propisa uočimo li da se pravila ne poštuju. Jer za ovu Uniju borba protiv rasizma nema alternative. Bolje ćemo educirati o istorijskim i kulturološkim uzrocima rasizma. Suzbijaćemo nesvjesnu pristranost ukorijenjenu u ljudima, institucijama, pa čak i algoritmima. Kako nam to pitanje nikad ne bi prestalo biti važno, imenovaćemo i prvog koordinatora Komisije za borbu protiv rasizma, a on će raditi s pojedincima, civilnim društvom i institucijama.
Poštovani zastupnici,
želim neumorno raditi na izgradnji Unije jednakosti. Unije u kojoj svako može biti ono što jest i voljeti koga želi – bez straha od optužbi i diskriminacije. Jer biti svoj nije ideološko pitanje. To je pitanje identiteta. Njega nam nitko ne može oduzeti. Stoga ću biti potpuno otvorena – zone u koje nisu dobrodošle LGBTQI osobe, to su zone lišene ljudskosti. U Uniji takvim zonama nema mjesta.
U znak potpore cijeloj toj zajednici, Komisija će uskoro predložiti strategiju za jačanje prava LGBTQI osoba. U okviru te strategije zalagaćemo se za uzajamno priznavanje porodičnih odnosa u Uniji. Ako je neko roditelj u jednoj zemlji, roditelj je u svakoj zemlji.
ZAKLJUČAK
Poštovani zastupnici,
ovo je svijet u kojem želimo živjeti. U kojem smo ujedinjeni u različitostima i teškoćama. U kojem zajednički radimo na prevladavanju razlika – i pomažemo jedni drugima u teškim vremenima. U kojem danas gradimo zdraviji i snažniji svijet s više poštovanja prema drugima, svijet kakav sutra želimo svojoj djeci. Ali dok mi pokušavamo djecu učiti o životu, djeca nam ukazuju na smisao života.
Upravo nam je to prošla godina pokazala. Mogli bismo govoriti o milionima mladih koji traže promjene za bolju planetu. Ili o stotinama hiljada prekrasnih duga solidarnosti kojima su naša djeca obojila prozore Evrope. Ali jedna mi se slika iz posljednjih šest teških mjeseci posebno urezala u sjećanje. Slika svijeta očima naše djece. Slika Carole i Vittorije. Dviju djevojčica u talijanskoj regiji Liguriji koje igraju tenis s krova na krov. I to ne samo zbog njihove hrabrosti i darovitosti, nego i zbog poruke koju nam šalju: Ne dopustimo da nas prepreke obeshrabre, da nas konvencije koče, iskoristimo svaki trenutak.
To nas svaki dan uče Carola, Vittoria i svi mladi Evrope. To je ta nova evropska generacija. Ovo je NextGenerationEU. Ove godine Evropa je slijedila njihov primjer i složno krenula naprijed. Kada je trebalo odrediti smjer kojim ćemo krenuti u budućnost, nismo dopustili da nas koče stare konvencije. Kada smo svuda oko sebe osjetili nesigurnost, iskoristili smo trenutak i Uniji udahnuli novu vitalnost. Kada smo trebali odlučiti hoćemo li krenuti svatko za sebe kao što smo to ranije činili, 27 država udružilo je snage kako bi svih 27 dobilo novu priliku za budućnost. Pokazali smo zajedništvo u krizi i zajedno ćemo je prebroditi.
Poštovani zastupnici,
budućnost će biti onakva kakvom je stvorimo. A Evropa će biti onakva kakvu želimo. Prestanimo umanjivati njenu vrijednost. Zasučimo rukave i potrudimo se. Učinimo je snažnom. Izgradimo svijet u kakvu želimo živjeti. Živjela Evropa!