Podgorica, 22. februar 2017. – U okviru jednog od projekata finansiranih od strane EU u sklopu grant šeme Inovacijama do pametnog rasta, Privredna komora Crne Gore i Univerzitet Mediteran primijeniće svoja znanja da unaprijede poslovanje odabrane kompanije Frutiera. Ovo preduzeće vodi Radojka Ražnatović, inicijativna preduzetnica koja je 2010. godine pokrenula proizvodnju visokokvalitetnih, zdravih i tradicionalnih proizvoda. Po tradicionalnoj recepturi i od prirodnih sirovina koje nabavlja na crnogorskom tržištu, od malih proizvođača voća sa juga i ječmenog, ražanog i heljdinog brašna sa sjevera zemlje, Frutiera pravi tradicionalne fugace, voćne, heljdine, kukuruzne hljebove i slatkiše, sve u skladu sa HASAP standardima.
Kako je saopšteno na konferenciji “Gastro suveniri i žensko preduzetništvo”, organizovanoj u EU Info centru, uz pomoć Privredne komore koja radi na finansijskoj i situacionoj analizi preduzeća, Frutiera će dobiti jasniju sliku kako dalje da se razvija, a Montenegro Business School Univerziteta Mediteran izradiće komunikacionu strategiju i novi vizuelni identitet preduzeća.
Ove aktivnosti biće sprovedene u okviru projekta Gastronomski suveniri za ponijeti – GAS2GO u sklopu grant šeme „Inovacijama do pametnog rasta: jačanje veza između naučno-istraživačke zajednice i privrede“, koji se finansira iz EU fondova u iznosu od oko 25 hljada EUR.
U PKCG vjeruju da će na primjeru ovog preduzeća, osim povećanja profita proizvođača, pokazati mnogo više – kako se preduzeća mogu ojačati inovativnim pristupom, u ovom slučaju proizvodnjom gastro suvenira, a što vodi ka otvaranju novih radnih mjesta, unapređenju turističke ponude, jačanju povjeranja u domaće proizvode i rastu lokalne zajednice.
Svjesni su u PKCG već svih tržišnih izazova. “To su nedostatak profesionalnog kadra, zavisnost od trgovina, slaba naplata potraživanja koja tjera na zaduživanje, neadekvatno čuvanje proizvoda u trgovinama, ali i nedovoljna svijest naših građana da se domaćim proizvodima jača i nacionalni identitet”, kazala je Lidija Rmuš iz Udruženja poljoprivrede i prehrane PKCG.
Oni ipak vjeruju da će za godinu, koliko projekat traje, kroz primjenu znanja, razviti i poslovanje ovog preduzeća, obogatiti asortiman domaćeg tržišta, i stvoriti jedan od identifikatora nacionalnog identiteta.
Ovaj projekat posebno je značajan i sa aspekta jačanja ženskog preduzetništva, i ukupne rodne ravnopravnosti u crnogorskom društvu, na kojoj još treba raditi, kaže predsjednica odbora za rodnu ravnopravnost Skupštine CG i članica Odbora za žensko preduzetništvo PKCG, Nada Drobnjak.
“Crna Gora je stvorila dobar zakonodavni okvir za ravnopravnost žena i muškaraca, kao i za povećanje žena u biznisu, ali mi još uvijek nismo ostvarili ni onu borbu žena iz 20. vijeka, odnosno stvorili ambijent u kojem žene i muškarci zaista žive jednaka prava i imaju jednake mogućnosti”, kazala je Drobnjak, dodajući da je razlog to što još uvijek nismo svi postali svjesni koliko je važno da se ženski potencijal za razvoj društva iskoristi podjednako kao i potencijal koji imaju muškarci.
Ona je, nabrajajući pomake koje je Crna Gora ostavarila na ovom planu, navela da je broj žena u parlamentu dostigao najveći nivo u istoriji crnogorskog parlamentarizma, ali da 19 aktuelnih žena poslanica u crnogorskoj skupštini, čini 23,47% ukupnog broja poslanika, što je opet ispod standarda koji kaže da ih je potrebno makar 30% da bi one mogle da nametnu teme koje su njima važne.
Dok se žene na preduzetništvo uspješno ohrabruju kroz školski sistem, ali i profesionalnu edukaciju, potrebno je još da se radi na stvarima koje preporučuje rezolucija Evropskog parlamenta kao što je dostupnost fondova za žensko preduzetništvo ili jednaka podjela rodnih uloga u svim sferama života.
“Danas u Crnoj Gori ako poslodavac treba da se odluči između djevojke koja je bolja po nekim kriterijumima od muškarca koji se kandidovao za isto radno mjesto dominantno će se opredijeliti za muškarca jer zna da danas u Crnoj Gori pretežno žene koriste i porodiljsko i roditeljsko odsustvo i da će one biti te koje će odsustvovati sa posla. A ako stvorimo ambijent u kojem govorimo o odgovornom roditeljstvu u kome poslodavac ne zna ko će od roditelja, osim onih obaveznih 3 mjeseca porodiljskog odsustva, koristiti roditeljsko odsustvo, onda ćemo ipak stvoriti ambijent u kome će muškarci i žene biti podjednako konkurentni na tržištu rada”, kaže Drobnjak.
Sadržaj ovog članka je isključiva odgovornost EU Info Centra i ni na koji način ne odražava stavove Evropske unije.