Podgorica, 1. decembar 2016. – Šta našu državu očekuje u procesu pregovaranja kada je u pitanju zaštita životne sredine učenici gimnazije “Slobodan Škerović” imali su priliku da čuju u Eu Info Centru. Poglavlje 27 još nije otvoreno, jer Crna Gora nije ispunila osnovne zahtjeve Evropske unije koji su potrebni za početak pregovora. Ova oblast jedna je od najzahtjevnijih u čitavom pregovaračkom procesu pojasnila je pomoćnica ministra održivog razvoja i turizma Ivana Vojinović.
“ U pitanju je jedno od najkompleksnijih i najloženijih poglavlja koje Crna Gora ima u pregovaračkom procesu sa Evropskom unijom. To je poglavlje je i najsukplje. Mi smo procijenili da će Crnoj Gori u dolazećem periodu biti potrebno negdje oko milijardu i po eura da investiramo, da rasporedimo kako bismo ispunili sve zahtjevne standarde, sve zadatke koje nam Evropska komisija nameće, počevši od upravljanja otadom do oblasti zaštite vazduha, upravljanjem vodama, zaštite prirode od industrijskih zagađenja, zaštite od buke u životnoj sredini kao i klimatkih promjena”, objasnila je Vojinović.
Obaveze su brojne. U svakoj postoje jasna pravila bez čije primjene Crna Gora neće moći da zatvori poglavlje 27. Jedna od obaveza je osnivanje reciklažnog centra, takođe od građana se očekuje da selektuju otpad prilikom odlaganja, a od industrije da 70 % građeviskog materijala ponovo koristi u preradi, a zato nam treba centar za obradu građevinskog otpada. Ono što treba da bude prošlošt su divlje deponije. Svaka od njih treba da je sanirana, poput one u mjestu Ćafe.
“Opština Bar još od 2008. godine ne odlaže smeće na toj lokaciji. Kao projekat, sanacija odlagališta Ćafe, koje se nalazi na putu ka Ulcinju, na moju veliku sreću napreduje najbolje u odnosu na sve projekte koji se finansiraju iz IPA komponente III. Sada je tu zelena površina, a planiramo da napravimo vidikovac, jer je pogled prelijep. I postavićemo klupe.“ rekao je Milo Markoč, samostalni savjetnik za životnu sredinu i vodoprivredu u opštini Bar.
Pravila Evropske unije su jasna, objašnjava Markoč. Koliko su zahtjevna i za same države članice pokazuju brojke – 50% reciklaže ostvaruju Njemačka, Austrija i Belgija, dok je recimo Mađarska na svega 4-5 % gdje i Crna Gora.
“ Italija je nabolji primjer. Sjevreni dio Italije je fenamenalno riješio pitanje odlaganja otpada i reciklaže, jednako dobro kao u Njemačkoj, ako ne i bolje. Ali Italija ima jug, konkretno da napomenem Napoli. Zbog tog područija u kojem nijesu riješili pitanje otpada Italija će da plaća kaznu. Dobili su pravosnažnu presudu Evropskog suda od 40 miliona eura, to je ja mislim najveća presuda koju je donio Evropski sud jednoj državi.” rekao je Markoč.
Zaštita životne sredine u procesu pregovaranja bila je tema broj jedan i u Sloveniji. Ambasador Slovenije u Crnoj Gori Mitja Močnik sjeća se da nije bilo lako ostaviti stare navike i odmah preći na selekciju otpada.
“Nije bilo lako. Ono što se može primjetiti zadnjih 15 godina jeste da je okolina čistija, ali su i kazne su velike. Tamo koga dostigne kazna onda to nije mala stvar. Nismo znali da se nosimo sa svim tim. Ali to je dobra strana članstva u Evropskoj uniji – da si prinuđen da počneš da primjenjuješ zakone i da su prinuđen da počneš da radiš nešto što je pozitivno za sve.“, objasnio je ambasador Močnik.
U vladi se nadaju da će početkom 2017. otvoriti poglavlje 27, te da će u naredne 2 do 3 godine ispuniti sve standarde koje Evropka unija zahtjeva od nas. Za sada imamo dvije regionale sanitarne deponije po standardima Unije, a to je deponija Livade u Podgorici i regionalna sanitarna deponija u Baru Možura. Ipak najteži zadaci su i dalje neriješeni.
“Ukolko bismo pošli od toga da mi u Crnoj Gori i dalje imamo lokacije koje traže zahtjevne mjere poput crvenog mulja kod Kombinata Aluminijuma, deponija Maljevac uz termoelektranu. Sanaciju zahtjeva i odlagalište grita u brodogradilištu u Bijeloj i već je procijenjeno da će ta sanacija koštati oko 18 miliona eura. “, poručila je Vojinović
Svi govornici su saglasni da su kampanje o podizanju svijesti kod građana izuzetno važne ali da je najvažniji ipak opbrazovni sistem.
“Obrazovanje je izuzetno značajno i počinje još od prvog razreda osnovne škole i stalno se nadograđuje. Programi biologije su tako struktuirani da djeca i te kao znaju probleme zagađenja životne okoline. Sada se akcenat stavlja i na to da sami učenici dođu do saznanja da mogu da iznesu svoj stav i problem, pa dođemo do rješenja. Djecu samo treba podstaći i idemo ka cilju i onome što treba.“ zaključila je Sanja Ognjanović, profesorica u gimnaziji Slobodan Škerović.