Nova realnost, koju je izazvala epidemija korona virusa, navela je većinu da promijene stare navike. Tako je u Podgorici posljednjih mjeseci postao primjetan rast broja biciklista. Osim što pozitivno utiče na zdravlje ljudi i čuva okolinu, vožnja biciklom predstavlja i jedan od najsigurnijih načina prevoza u doba epidemije. To je na vrijeme shvatila i naša sagovornica Teodora Pavićević, koja je sjedenje kod kuće za vrijeme karantina, odlučila da zamijeni vožnjom bicikla.
„Prije svega sam se odlučila da vozim biciklo zato što je zdravo. Druga stvar je bila neredovnost gradskih autobusa i visok stepen rizika od zaraze u istim. Tako sam spojila i zdravo i korisno – ekonomično“, objašnjava nam Teodora.
Biciklo je sada njeno osnovno prevozno sredstvo, kojim ide na posao i fakultet. Savladala je većinu početničkih izazova.
„
Naučila sam se da vozim i u haljinama i sandalama, gotovo da više nemam prepreka za vožnju. Kada je napolju jako vruće, onda nosim šešir i osjećam se kao dama“, uz smijeh nam govori Teodora.
Ističe koliko je odluka da počne svakodnevno da vozi biciklo pozitivno uticala na njen život. Osim što je zdravije po nju i okolinu, na ovaj način je i upoznala svoj grad.
„Često na željenu lokaciju dođem prije nego što bih došla autobusom, upoznala sam svoj grad bolje, prošla kroz neke nove uličice, otkrila prečice i shvatila koliko je Podgorica zapravo mali grad – praktično sve je dostupno biciklom. Uživam u osjećaju slobode dok sa lakoćom elegantno zaobilazim saobraćajne gužve“, navodi Teodora.
Jedina mana su – drugi učesnici u saobraćaju. Iako je porastao broj biciklista i traka kuda oni mogu da se kreću, Teodora tvrdi da vozači automobila, ali i pješaci, ne poštuju pravila koja važe za bicikliste.
„Frustrirajuće je koliko ostali učesnici u saobraćaju ne znaju i ne poštuju pravila. Od toga da vozači nisu svjesni da biciklisti mogu da se voze kolovoznim trakama, ukoliko nema biciklističkih staza i ukoliko poštuju sva pravila, preko parkiranih vozila na biciklističkim stazama, do pješaka koji slobodno šetaju stazama koje su predviđene za bicikliste“, nabraja Teodora.
Istraživanje koje je Glavni grad sproveo prije pojave korona virusa, pokazalo je da Podgoričani dominantno koriste privatni automobil kao prevozno sredstvo – njih čak 70%, dok je taksi vid prevoza za oko 12% naših sugrađana.
„Nije poznato da li se ovo promijenilo tokom pandemije, ali je jasno da ovakvo stanje nije održivo, posebno kada se ima u vidu da se broj registrovanih automobila u Podgorici za svega 6 godina povećao gotovo za četvrtinu“, kaže u razgovoru za EU info centar Stefan Bulatović iz nevladine organizacije Biciklo.me.
On ipak potvrđuje da je očigledan porast broja biciklista u Podgorici u vrijeme epidemije korona virusa. Podsjeća da su brojni gradovi u Evropi i svijetu iskoristili upravo vanredne okolnosti da promijene svoje lice i omoguće bolje uslove za pješačenje i upotrebu bicikla, a prije svega kroz bolju ravnoteže u raspodjeli prostora.
„I Podgorica je krenula u tom pravcu, pa smo među prvim gradovima u regionu dobili takozvane #Pop-Up (improvizovane) biciklističke staze, koje su u drugim gradovima Evrope i svijeta postale jedno od glavnih rješenja za mobilnost, počev od Bogote u Kolumbiji, preko Bostona u Americi, pa do Berlina, Budimpešte, Pariza i Atine u Evropi. Pored smanjenja gužvi u saobraćaju, sa većim udjelom aktivnog putovanja poput pješačenja i korišćenja bicikla doprinosi se čistijem vazduhu, većoj bezbjednosti na ulicama i boljem javnom zdravlju“, otkiva nam Stefan.
Sve to su ciljevi Evropske nedjelje mobilnosti, koja traje do 22. septembra. Ovogodišnja tema kampanje je Mobilnost za sve bez štetnih gasova. Tema odražava ambiciozni cilj Evropske komisije da Evropa postane ugljenično neutralan kontinent do 2050. godine – odnosno da emituje onoliko ugljen-dioksida koliko priroda može da apsorbuje, uklanjajući tako jedan od glavnih faktora klimatskih promjena. Stoga, ova kampanja podstiče ljude i lokalne vlasti da preduzmu korake za postizanje dugoročnog cilja karbonski neutralnog kontinenta. A na preduzimanje koraka poziva i naša sagovornica, koja je na sopstvenom primjeru pokazala koliko je lako i korisno napraviti promjenu, važnu na ličnom, ali i nivou zajednice u kojoj živite.
„Naši ljudi su velika “gospoda”. Treba više forsirati priču kako mogu u skupocjenim odijelima i haljinama voziti bicikla i kako je to baš kul. Kreirati priču kako samo super bogati i moćni voze bicikla. Ovo je bila šala, ali ima dosta istine u njoj. U svakom slučaju mislim da je potrebno malo agresivnijom Instagram, TIkTok, i Facebook kampanjom podstaći ljude da voze bicikla, a ja sam sigurna, ko jednom krene da vrti pedale, teško se vraća na stari način prevoza“, zaključila je Teodora .
