“Najveća rodna nejednakost i dalje postoji u oblastima novca i moći. Iako je više žena diplomiralo na univerzitetima nego muškaraca, žene su i dalje koncentrisane u niže plaćenim poslovima, i nisu u dovoljnoj mjeri zastupljene u politici. Žene su takođe glavne njegovateljice u porodici i znatno su više opterećene kućnim poslovima” kazala je Liselot Isakson, zamjenica šefa sektora za saradnju u Delegaciji Evropske unije u Crnoj Gori, na konferenciji koju je Uprava za statistiku (Monstat) organizovala u saradnjii sa Ministarstvom ljudskih i manjinskih prava povodom objavljivanja rezultata Indeksa rodne ravnopravnosti u Crnoj Gori.
Indeks rodne ravnopravnosti mjeri rodnu ravnopravnost u državama članicama Evropske unije i zemljama kandidatima kroz šest domena: rad, novac, znanje, vrijeme, moć i zdravlje. Vrijednost indeksa prikazuje se na skali od 1 do 100, gdje 1 predstavlja potpunu neravnopravnost, dok vrijednost 100 prikazuje potpunu ravnopravnost.
Indeks rodne ravnopravnosti za Crnu Goru za 2023. godinu iznosi 59,3, što predstavlja poboljšanje od 4,3 indeksna poena u odnosu na indeks iz 2019.
U poređenju sa EU, Crna Gora ima nižu vrijednost indeksa za 9,3 poena. Indeks pokazuje da je najveći jaz u rodnoj ravnopravnosti u oblasti moći, dok je najmanji jaz u Crnoj Gori u poređenju sa prosječnom vrijednošću EU u oblasti zdravlja.
“Važno je redovno računati ovaj Indeks kako bismo procijenili i analizirali rodni jaz, kako se mijenja tokom vremena i koji bi trebalo to biti naši prioriteti u suočavanju sa tim izazovom. Indeks nam takođe može pomoći da imamo pouzdanije i sveobuhvatnije podatke o rodnoj ravnopravnosti kako bismo razvijali politike zasnovane na činjenicama”, dodala je Isakson.
Direktorica Evropskog instituta za rodnu ravnopravnost (EIGE), Karlin Šel je pohvalila napore Crne Gore u smanjenju rodne neravnopravnosti istićući napredak koji je ostvaren.
“Srećna sam što vidim napredak Crne Gore, sa značajnim poboljšanjem od 4,3 odsto u Indeksu”, kazala je ona i primijetila da je najveći pomak upravo u oblasti moći.
Šel ističe da bi bilo dobro razmotriti uvođenje kvota za performanse žena u biznisu.
Ona je dodala da se mora više raditi naročito u domenu novca, kako bi se dostigao veći i značajniji evropski standard rodne ravnopravnosti.
Ministar ljudskih i manjinskih prava, Fatmir Đeka kazao je da sloboda i emancipacija žena i djevojčica ostaje problem sa kojim se Crna Gora suočava.
Direktor Uprave za statistiku, Miroslav Pejović dao je detaljan uvid u Drugi Indeks rodne ravnopravnosti po domenima.
Za više informacija posjetite link.