Službe Komisije objavile su izdanje pregleda zapošljavanja i socijalnog razvoja u Evropi (ESDE) za 2020. godinu posvećenog temi socijalne pravičnosti i solidarnosti. Pregled pruža analizu zasnovanu na dokazima o tome kako postići veću pravičnost širom EU u uslovima kriza poput pandemije COVID-19, kao i strukturnih promjena usljed demografskog starenja, zelenih i digitalnih tranzicija.
Komesar za radna mjesta i socijalna prava Nicolas Schmit rekao je: „Izvještaj ESDE pokazuje da je jačanje socijalne pravičnosti ključno za prevazilaženje krize. Ovo zahtjeva postavljanje ljudi ispred i u središte. Da bi se osigurala otpornost, solidarnost i kohezija, odgovor EU mora dati prioritet zapošljavanju, smanjiti nejednakosti i osigurati jednake mogućnosti. Efikasna primjena evropskog stuba socijalnih prava služiće nam kao vodič. “
U pregledu se primjećuje da pandemija COVID-19 ima duboke zdravstvene, ekonomske, radne i socijalne efekte, prijeteći većem dijelu napretka koji je EU ranije postigla. Sve države članice doživljavaju veći ekonomski šok nego u 2008-2009.
Ekonomska proizvodnja se naglo smanjila, a nezaposlenost raste. Najugroženije osobe, uključujući evropsku omladinu, posebno su pogođene.
U tom kontekstu, izvještaj ESDE ukazuje na sledeće nalaze:
Adekvatne minimalne zarade i minimalni dohodak mogu imati blagotvorni efekat na socijalnu mobilnost Evropljana.
Jačanje socijalne pravičnosti, uključujući ulaganja u ljude, se isplati. Otklanjanje rodno povezanih praznina donosi posebno visoke prinose, istovremeno produžavajući radni vijek, podizanje nivoa obrazovanja takođe ima pozitivne efekte.
Strukturne promjene, poput zelene tranzicije, moraju biti praćene socijalnim mjerama da bi bile uspješne. Prije svega, ova tranzicija zahtjeva socijalna ulaganja u obliku programa prekvalifikacije i / ili naknada za nezaposlenost.
Prema ESDE-u, ova socijalna investicija mogla bi iznositi 20 milijardi eura ili više do 2030. godine.
Šeme kratkotrajnog rada efikasno štite radna mesta. EU pomaže državama članicama da pruže takvu podršku kroz mehanizme solidarnosti poput instrumenta za privremenu podršku za ublažavanje rizika od nezaposlenosti u hitnim slučajevima (SURE).
Socijalni dijalog i kolektivno pregovaranje utiču na pravednost i njenu percepciju na radnom mjestu promovisanjem pravednijih zarada, boljih uslova rada i inkluzivnijih tržišta rada.
Generalnije, da bi sanirali štetu koju je nanio COVID-19 i pripremili ekonomiju i društvo za budućnost bržih strukturnih promjena, EU i države članice moraju u potpunosti da prihvate mogućnosti koje nudi prelazak na zeleniju, digitalizovanu ekonomiju i izgrade inkluziju , solidarnost i otpornost na dizajn svih politika. Osiguravanje široko zasnovanog oporavka je ključni cilj politike našeg djelovanja, što će dugoročno pomoći u jačanju socijalne otpornosti.