Podgorica, 7. Jul 2017. – U Eu info centru su predstavljeni rezultati projekata “Mapiranje, monitoring i upravljanje prekograničnom Natura 2000 mrežom na moru” (4M). Prethodne dvije godine su na projetu radile organizacije iz Crne Gore i Hrvatske: NVO Green sa Agencijom za zaštitu životne sredine Crne Gore i hrvatskim partnerima – ekološkim udruženjem Sunce kao i Javnom ustanovom za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Dubrovačko – neretvanske županije. Cilj projekta bio je da poveća kapacitete i podstakne prekograničnu saradnju Hrvatske i Crne Gore kada je u pitanju upravljanje prirodnim resursima.
Projekat je finansiran u okviru Programa prekogranične saradnje Hrvatska – Crna Gora pod Instrumentom za pretpristupnu pomoć. Aktivnosti su, kako je istakla Donata Von Sigsfeld iz Delegacije Evropske unije, omogućile razmjenu iskustava i informacija kao i najboljih praksi obilježavanja morskih oblasti koje će će pomoći Crnoj Gori da postane dio zaštićene evropske mreže.
“Te prijetnje kao što su usidravanje na morskim lokacijama koje bilježe jako prisustvo morske trave i građevinski radovi u priobalnom pojasu koja nesumljivo zagađuju more, kao i ribarenje i nelegalno korišćenje dinamita moraju biti propisno tretirane od strane vladinih tijela” naglasila je Von Sigsfeld.
Crna Gora se obavezala da će do 2020. proglasiti bar tri područja zaštićenim. Aktivnosti projekta, kao što su – izrada mjera/plana upravljanja za potencijalne morske Natura 2000 lokalitete u prekograničnom području,jačanje kapaciteta za mapiranje podmorja i monitoring, mapiranje morskih staništa/vrsta u potencijalnim Natura 2000 lokalitetima i uspostavljanje monitoringa livada morske cvjetnice Posidonije će značajno koristiti državi u tom pravcu koristiti.
“Mi smo u svim našim strateškim dokumentima definisali cilj da 10% crnogorske morske teritorije bude pod određenim vidom zaštite. Nažalost u tom dijelu nije formalizovan nijedan proces zaokruživanja procedure zatićenog područja. Možda je razlog tome što nije postojala dobro uvezana baza svih podataka koje povezuju dobro terenski i teorijski rad da bi neka područja mogla da budu zaštićena. “ objasnila je Ivana Vojinović pomoćnica ministra održivog razvoja i turizma.
Iako Mediteran zauzima samo oko 0,7% svjetskog mora to je jedan od centara marinskog diverziteta koji obuhvata 18% svjetske morske flore i 7,5% svjetske morske faune. Oko 28% vrsta u Mediteranu su endemske. Izračunato je da bi se obezbijedilo očuvanje tog bogatstva, 10% – 15% morske životne sredine treba da bude zaštićeno.
“Mapiranje naselja posidonije je rađeno u 2017.g. i predstavlja, po meni, jedan od najznačajnijih rezultata ovog projekta.” zaključila je Vesna MAČIĆ, Institut za biologiju mora.
Koraci koje, prije svega, država treba napraviti prije predloganja zaštićenih područja su: stroža kontrola ribolova, edukacija i osvještavanje javnosti o važnosti zaštićenih, kontrola bespravne gradnje, zoniranje područja prema praksama prostornog planiranja mora, povećanje ljudskih i finansijskih kapaciteta ustanova koje se bave ovim problemom naglasili saglasili su se na koferenciji učesnici projekta.