objavljeno

Počela izgradnja 120 stanova za interno raseljene u kampu Konik

PODGORICA, 23. mart 2016. – Uz podršku Evropske unije, izgradnja stanova koji će pružiti trajno stambeno rješenje za 120 raseljenih i interno raseljenih porodica iz kampa Konik počela je danas. Izgradnja ovih stambenih jedinica se finansira kroz Regionalni program stambenog zbrinjavanja (RPSZ) u iznosu od 5 miliona eura.

RPSZ je zajednička inicijativa Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Crne Gore i Srbije za pružanje trajnih stambenih rješenja za izbjeglice i raseljena lica. Skoro €28 milionaizdvojeno je za gradnju stanova u Crnoj Gori, gdje je EU bila najveći donator.

“Ovo pokazuje našu čvrstu posvećenost korišćenju EU fondova za konkretne aktivnosti kojima se pomaže ljudima da zadovolje svoje najosnovnije potrebe – u ovom slučaju pružajući im nešto što većina nas podrazumijeva i uzima zdravo za gotovo – krov nad glavom”, rekao je ambasador Mitja Drobnič, šef Delegacije EU u Crnoj Gori na svečanosti polaganja kamena temeljca za buduće stanove na Koniku.

21

Ambasador Drobnič je podsjetio da postepeno zatvaranje kampa Konik identifikovano kao jedan od ključnih prioriteta u Mišljenju Evropske komisije o zahtjevu Crne Gore za članstvo u EU, dodajući da je, u tu svrhu, EU već finansirala izgradnju 5 stambenih zgrada sa 48 stanova koji su završeni u novembru prošle godine.

Ministarka rada i socijalnog staranja Zorica Kovačević dodala je da je Crna Gora sve bliže ostvarenju cilja zatvaranja kampa Konik.

“Ponosna sam na sve što je urađeno, na naše evropske partnere i pomoć koju nam pružaju. Nadamo se da ćemo biti u mogućnosti da uručimo 120 ključeva za stanovnike kampa Konik 2 u prvoj polovini 2017. godine, i time ćemo kampove Konik 1 i Konik 2 potpuno regulisati”, kazala je ministarka Kovačević.

Trajni smještaj nije jedina pomoć stanovnicima kampa na Koniku koja dolazi iz EU. Projekti posvećeni socijalnoj inkluziji raseljenih lica, kako je naveo ambasador Drobnič, doveli su do povećanja broja romske djece koja pohađaju škole širom Podgorice, poboljšanju pismenosti odraslih Roma, bolje informisanosti o mogućnostima zdravstvene zaštite, a neki čak ostvaruju i prihode zahvaljujući skromnim poslovnim aktivnostima započetim kroz ove projekte finansiranje sredstvima EU.