objavljeno

Evropska ideja danas-trideset godina postkomunističke tranzicije

EU Info centar u saradnji sa Centrom za geopolitiku Filozofskog fakulteta u Nikšiću organizovao je predavanje poznatog hrvatskog istoričara, građanskog i političkog aktiviste, Dr Dragana Markovine. Na predavanju: Evropska ideja danas-trideset godina postkomunističke tranzicije, Markovina se osvrnuo na osnovne elemente Evropske ideje u proteklih trideset godina ali je razgovor sa studentima bio prilika i za osvrt na mnoga druga pitanja poput: budućnosti zajednica postjugoslovenskog prostora, revizije prošlosti, kulture sjećanja i procesa modernizacije postkomunističkih društava.

Povod za  predavanje Dr Markovine, bilo je obilježavanje trideset godina od rušenja Berlinskog zida i odnosa političkih elita bivše države prema tom događaju. Markovina je ocjenio da je Evropa u protekle tri decenije prošle kroz različite faze i da je njena transformacija značajno uticala na odnos prema zemljama regiona. U tom kontekstu on je izrazio zabrinutost za jačanje političkih ideja kojima se pokušava transformisati model organizovanja Evropske unije. Hrvatski profesor zbog toga je iskazao zabrinutost prema izvornim vrijednostima Evropske ideje, kao što su: ljudske slobode, uvažavanje manjinskih prava, jednakost i slolidarnost. Markovina smatra da su ove temeljne vrijednosti ugrožene politikama koje su naručito izražene u proteklih pet godina i koje se prevashodno mogu prepoznati kao pokušaj da se ekonomskim i tržišnim principima, Evropa pretvori u jednu neoliberalnu zajednicu u kojoj će ideje slobode, jednakosti i različitosti ostati u drugom planu. Markovina tvrdi da je upravo zbog tih političkih snaga ugrožena i budućnost Evropske ideje, a da će to imati i velike posljedice na sve zemlje regiona.

Tokom predavanja, a kasnije i za vrijeme razgovora sa studentima Markovina se osvrnuo i na tezu o iznevjerenim očekivanjima zemalja regiona prema Evropi. Po njegovoj ocjeni ta očekivanja su bez sumnje iznevjerena jer je sama Evropa doživjela ogromnu transformaciju ali da nikako ne treba minimalizovati i ulogu samih država regiona. Po njegovoj ocjeni ove države na svaki način pokušavaju da se odupru procesima političke i ekonomske tranzicije, nespremne da elemente modernizacije društva prilagode datim okolnostima i aktuelnom političkom trenutku.

Govorilo se i o proteklim izborima za Evropski parlament, odnosu evropskih stranaka prema regionu ali i jednom od najznačajnijih pitanja postkomunističke tranzicije regiona-odnosu prema prošlosti i reviziji istorijskih procesa. Markovina je naveo da je potreba za urušavanjem postojeće kulture sjećanja i definisanja novih narativa prošlosti veliki problem svih zajednica nastalih na postjugoslovenskom prostoru. On je ocjenio da su u tom segmentu sva društva regiona izgubila korak sa modernizacijskim procesima koji su jedini put ka prevazilaženju nagomilanih socijalnih i kulturnih izazova država regiona.