Komisija je predložila da se na tržištu EU zabrani prodaja proizvoda napravljenih uz prinudni rad. Prijedlog pokriva sve proizvode, odnosno one proizvedene u EU za domaću potrošnju i izvoz, te uvoznu robu, bez ciljanja na određene kompanije ili industrije. Ovaj sveobuhvatni pristup je važan jer se procjenjuje da je oko 27,6 miliona ljudi na prisilnom radu, u mnogim industrijama i na svim kontinentima. Većina prisilnog rada odvija se u privatnoj privredi, dok dio nameću države. Prijedlog se temelji na međunarodno dogovorenim definicijama i standardima i naglašava važnost bliske saradnje sa globalnim partnerima. Nacionalne vlasti će biti ovlašćene da povuku sa tržišta EU proizvode proizvedene prisilnim radom, nakon istrage. Carinske vlasti EU će identifikovati i zaustaviti proizvode proizvedene prisilnim radom na granicama EU.
Instrument prinudnog rada u praksi
Nacionalne vlasti u državama članicama će implementirati zabranu kroz snažan pristup sprovođenja zasnovanog na riziku. U preliminarnoj fazi, oni će procijeniti rizike prinudnog rada na osnovu mnogih različitih izvora informacija koji bi zajedno trebali olakšati identifikaciju rizika i pomoći u fokusiranju njihovih napora. To može uključivati podneske civilnog društva, bazu podataka o rizicima prinudnog rada koja se fokusira na specifične proizvode i geografska područja, i dužnu pažnju koju sprovode kompanije.
Nadležni će pokrenuti istrage o proizvodima za koje postoji osnovana sumnja da su proizvedeni prinudnim radom. Oni mogu tražiti informacije od kompanija i vršiti provjere i inspekcije, uključujući i zemlje izvan EU. Ako nacionalne vlasti pronađu prisilni rad, narediće povlačenje proizvoda koji su već stavljeni na tržište i zabraniti stavljanje proizvoda na tržište i izvoz. Kompanije će morati da raspolažu robom. Carinske vlasti država članica biće zadužene za sproveđenje na granicama EU.
Ako nacionalni organi ne mogu da prikupe sve dokaze koji su im potrebni, na primjer zbog nepostojanja saradnje kompanije ili državnog organa izvan EU, mogu donijeti odluku na osnovu dostupnih činjenica.
Nadležni organi će primjenjivati principe procjene rizika i proporcionalnosti tokom cijelog procesa. Na osnovu toga, prijedlog posebno uzima u obzir situaciju malih i srednjih preduzeća (MSP). Bez izuzeća, mala i srednja preduzeća će imati koristi od specifičnog dizajna mjere, odnosno nadležni organi će razmotriti veličinu i resurse dotičnih privrednih subjekata i obim rizika od prisilnog rada prije pokretanja formalne istrage. MSP će takođe imati koristi od alata za podršku.
Komisija će takođe izdati smjernice u roku od 18 mjeseci od stupanja na snagu ove Uredbe. Smjernice će uključivati smjernice o prinudnom radu i informacije o pokazateljima rizika od prisilnog rada. Nova Mreža proizvoda prinudnog rada EU služiće kao platforma za strukturiranu koordinaciju i saradnju između nadležnih organa i Komisije.
Sljedeći koraci
O prijedlogu sada treba da raspravljaju i usaglase, Evropski parlament i Savjet Evropske unije prije nego što stupi na snagu. Primjenjivaće se 24 mjeseca nakon stupanja na snagu.
Pozadina
Prijedlog slijedi obavezu koju je preuzela predsjednica von der Leyen u govoru o stanju Unije 2021. EU promoviše pristojan rad u svim sektorima i oblastima politike u skladu sa sveobuhvatnim pristupom usmjerenim na radnike na domaćim tržištima, u trećim zemljama i u globalnim lancima snabdijevanja. Ovo uključuje osnovne standarde rada kao što je ukidanje prisilnog rada. Komunikacija o dostojanstvenom radu širom svijeta predstavljena u februaru 2022. utvrđuje interne i vanjske politike koje EU koristi za implementaciju pristojnog rada širom svijeta, uključujući kroz međunarodna partnerstva, trgovinu, susjedstvo i proširenje EU, trgovinu ljudima i javne nabavke.
EU se takođe proaktivno bavi kršenjem pristojnog rada, uključujući prisilni rad u više međunarodnih okruženja, kao što su Međunarodna organizacija rada, G7 i Svjetska trgovinska organizacija.
U julu 2021. Komisija i Evropska služba za vanjske poslove objavile su Smjernice za pomoć preduzećima iz EU-a u preduzimanju odgovarajućih mjera za rješavanje rizika od prisilnog rada u njihovim operacijama i lancima snabdjevanja, kao most prema obaveznom horizontalnom zakonodavstvu dužne pažnje.
U svom prijedlogu Direktive o korporativnoj održivosti koja je usvojena u februaru 2022. godine, Komisija je postavila obaveze dužne pažnje za veće kompanije da identifikuju, spriječe, ublaže i uzmu u obzir stvarne i potencijalne negativne uticaje na ljudska prava, uključujući radna prava i životnu sredinu i globalne lance nabavke.
