objavljeno

Medijska pismenost najvažnija u dugoročnoj borbi protiv dezinformacija

Većini mladih u Crnoj Gori nedostaje politička i građanska pismenost, kao i kritičko razmišljanje, jer informacije o važnim temama dobijaju isključivo putem društvenih mreža. To je zaključak panela „WeB Media Literacy: Omladinski i mejnstrim mediji“, organizovanog u okviru EU projekta, koji sprovodi NVO Juventas u saradnji sa organizacijama iz regiona.

Izvršna direktorica Juventasa, Ivana Vujović je istakla da bi omladinski i mejnstrim mediji trebalo da istražuju potrebe mladih, probleme sa kojima se suočavaju i potencijalna rješenja, a za dugoročnu borbu protiv dezinformacija najvažnija je medijska pismenost.

“Iz ugla odraslih mladi su ili problem ili im je potrebna zaštita, odatle istraživanja pokazuju da mladi smatraju da se češće prikazuju kao neaktivni ili problematični. Autentičan glas mladih o pitanjima koja smatraju važnim, najčešće se čuje kroz sadržaje koje sami kreiraju, kroz omladisnke medije i društvene mreže”, kazala je Vujović.

Podsjetila je da se Crna Gora se, u pogledu indeksa medijske pismenosti, po ocjeni Instituta za otvoreno društvo, nalazi na 32. mjestu od ukupno 35 zemalja na toj rang listi.

“Ovaj podatak mora sve da nas opomene i podstakne da zajedničkim naporima unaprijedimo stepen medijske pismenosti. Naročito je značajno unapređivati medijsku pismenost kod mladih, upravo zbog toga što oni provode najviše vremena koristeći medije, a kao populacija su veoma ranjivi. Takođe, mediji su snažni agensi socijalizacije, kroz njih usvajamo vrijednosti i razvijamo stavove prema brojnim pitanjima, zbog čega je veoma važno da sadržaje dekonstruišemo i kritički analiziramo. Uz pomoć medijske pismenosti možemo izbjeći predrasude, ali i prepoznati govor mržnje, propagandu, spin i druge neetične sadržaje”, objasnila je Vujović.

Savjetnik za strateške komunikacije u Delegaciji EU u Crnoj Gori, Radovan Bogojević smatra da je najvažnija dugoročna borba protiv dezinformacija, a ona se isključivo radi tako što se podiže medijska pismenost.

“Evropska Unija to radi na mnogo načina. Uključili smo medijsku pismenosot u Akcioni plan o demokratiji, u Direktivu o audio-vizuelnim uslugama, u Kreativnu Evropu, Erasmus. Na mnogo frontova pokušavamo da povećamo medijsku pismenost. Jako je bitno i obrazovanje. Ovo je previše bitna oblast da bi neko mogao ostati izvan nje, jer svima nama treba medijska pismenost, posebno mladim ljudima”, kazao je Bogojević.

Programski direktor ND Vijesti Mihailo Jovović smatra da omladinski mediji predstavljaju pokušaj kopije mejnstrim medija.

“Ima tamo stvari koje su zanimljive i meni, kao nekome ko nije mlad. Ali ako omladinski mediji i ti mladi ljudi koji rade u medijima ne pokažu zube u tom periodu dok su mladi oni ih nikad neće pokazati. Mislim da su mnogi mladi nedovoljno aktivni i da dopuštaju da im drugi kreiraju ono što bi oni sami trebalo da kreiraju. Nisam pristalica omladinskih redakcija, jer bi onda u svakom mediju trebalo da postoji i redakcija za starije, sredovječne”, kazao je Jovović.

Glavna i odgovorna urednica Omladinskog portala Makanje, Maja Nikolić kazala je da omladinski portali opstaju zahvaljujući entuzijazmu ljudi koji rade na tim portalima. “Uvijek pričamo o mladima, o tome koliko su oni važni, koliko su omladinski mediji zapravo bitni, ali mislim da im se ne posvećuje dovoljno pažnje”, ukazala je Nikolić.

Glavna i odgovorna urednica Radija KRŠ, Jelena Kavarić smatra da su omladinski mediji sada u boljem položaju nego ranije, ali razvoj omladinskih medija i kreiranje nezavisnosti je, kako je rekla, opterećeno problemom egzistencije. “Ideja koja je u Radiju Krš zaživjela 2014. godine jeste da de mladim ljudima ponudi prostor da oni budu ti koji će podučiti svoju generaciju, koji će prenijeti prave poruke. I ta ideja i dalje živi. Na mladima je najveća odgovornost da se izborimo sa svime”, rekla je Kavarić.

Panel je realizovan u okviru regionalnog projekta „WeB Media Literacy“, koji se sprovodi uz podršku Evropske unije, a čiji je cilj unapređenje medijske pismenosti u Crnoj Gori, Srbiji, Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini kroz saradnju i razmjenu iskustva i znanja među mladima u ovim zemljama.