Nedaleko od Berana , u selu Dapsići, brašno se proizvodi na starinski način uz pomoć vodenice. Radomir Cimbaljević je na svom imanju sagradio moderni objekat u kojem je, koristeći hidropotencijal Dapsićke rijeke, instalirao vodenicu za mljevenje žita i proizvodnju električne energije. Vodenicu konstruisao beranski inovator Ranko Delević.


„Tako da smo naprvili jednu minihidrocentralu koja je protočna sama riječ kaže da ne zagađuje. Znači voda dođe na turbinu, prođe preko nje, udari u peraje i izađe. Ne devastiramo rječni tok, ne ugrožavamo rječno korito. Proizvodnja oko 6 kw, tako da zadovoljava moje potrebe. Ima 4-5 mašina po kilovat, mlin je sam na vodu, tako da eto za sad je dobro jer bi bio veliki izdatak plaćati struju za 4-5 velikih mašina,“ objašnjava Radomir Cimbaljević.


Poljoprovreda je oduvijek bila zanimanje Cimbaljevića.
“Poljoprivredom sam počeo da se bavim praktično od malih nogu. Radio sam kao mlad u državnoj službi, ali pošto sam ostao bez posla zadnjih 15 godina intenzivno se bavim isključivo ratarskom proizvodnjom. Imam skoro 50 godina i pamtim vremena kada se od poljoprivrede vrlo teško živjelo. Danas je to već drugačije. Poljoprivreda jeste teška djelatnost, ali su mašine tu, pa one zamjenjuju mnogo ljudi, tako da danas poljoprivreda, iako je teška – pogotovo ova organska kojom se ja bavim, ali mašine zamjene mnogo radne snage”, kroz osmjeh o svojim početcima priča Radomir.

Na imanju kod Dapsićke rijeke ima svega pomalo: od heljde, spelte, raži, ječma, ovsa do bijelog i žutog kukuruza. Cimbaljević je spojio tradicionalne vrijednosti i iskustva sa savremenim tehnološkim dostignućima, sve u želji da svojim kupciima da najbolji, ekološki, zdravi proizvod.

“Organska poljoprivreda zahtijeva mnogo. Znači nema hemije nikakve, nema prskanja nikakvog. I što može mašina da uradi – ne može sve kao ruka, e može sve kao motika. Znači dosta toga je ostalo i za motiku, tako da je puno lakše ko se bavi ovom komercijalnom proizvodnjom on naprska. Znači njemu mašina uradi, požnje sve. Međutim, meni su, zato su mi rashodi mnogo veliki jer ja za jednu njivu moram da orem dvaput, da je frezam dvaput da bi što manje trave jer je iz stajskog đubriva velika trava. Onda su radovi mnogo veći, ali dobro – moramo da živimo zdravo, idemo naprijed i tako, “ kaže Radomir.Najvažnija je, kako kaže Radomir, bila podrška koju je dobio na početku ovog posla.
„Kad vam neko u ovom teškom vremenu omogući da dobijete 50 odsto sredstava, mislim da je to lijepa podrška. Znači kad vam neko pomogne u startu onda vi, ako hoćete možete da postignete rezultat, ako ste radnik. Mislim da sam ja eto ipak uz pomoć EU i uz pomoć MIDAS-a započeo jedan dobar projekat,“ kaže Radomir.

Gazdinstvo Radomira Cimbaljevića pomognuto je sa 6,5 hiljada EUR iz EU fondova kojima je plaćeno 60% cijene novih berača kukuruza i sijalice.„Kroz IPARD program sam konkurisao za mašine  za berbu berbu kukuruza, sijanje i tako. To mi je mnogo olakšalo rad, jer je danas vrlo teško naći radnu snagu za takve poslove, tako da ako nemate mašine onda sami ne možete postići jer su veće površine u pitanju tako da sam tu vrlo zadovoljan,“ kaže Radomir.
Poljoprovrednik iz Berana ne planira da stane na ovome već planira da nedaleko od mlina izgradi objekat za turiste koji žele da dođu i uživaju u zdravoj ekološkoj hrani.