Kada jednom uništite stanište endemske vrste, vi ste je izbrisali sa lica zemlje, i zato se procjenama uticaja na životnu sredinu mora pristupati ozbiljno. To je rečeno na okruglom stolu „Održivost hidropotencijala i prirodnih vrijednosti Crne Gore sa osvrtom na planove izgradnje malih hidroelektrana na rijeci Bukovici i realizovane projekte” održanom u petak 16 marta u EU info Centru u Podgorici.
Jelena Marojevic Galić, sekretarka Koalicije 27, iskazala je nezadovoljstvo zbog nedolaska predstavnika određenih državnih institucija na ovaj događaj.
„Iako se male hidrocentrale smatraju obnovljivim izvorima energij, proces planiranja i realizacije u Crnoj Gori je u suprotnosti sa principima integralnog korištenja riječnih tokova i nije zasnovan na principima održivog održivog razvoja“ kazala je Marojević Galić.
Profesor na Univerzitetu Crne Gore i biolog, Vladimir Pešić, učestvovao je u procjeni uticaja na živi svijet za rijeku Bukovicu i upozorava na posljedice.
„Ako uzmete 90 % vode, to je 90% gubitka staništa, to znači da će do pola vrsta da nestane. To je takozvana lokalna ekstinkcija. U Bukovici će najgore da prođu vrste koje žive na dnu rijeke jer će većina njih da nestane. Te vrste će ipak nastaviti da žive nizvodno ili uzvodno, i neće potpuno nestati. Druga stvar je kada govorimo o endemima. Postoji leptir koji je endemska vrsta i da mi znamo živi samo na Bukovici. Jednom kad nestane on je potpuno je izgubljen. Mi imamo primjere da su neke vrste koje su endemicne za Crnu goru vec nestale,“ kazao je Pešić
Milija Čabarkapa, iz NVO Green Home kazao je da do sada odobreno 68 malih hidroelektrana što je značan broj uzimajući u obzir broj rijeka i velicinu države. On je istakao da je od samog početka postojao niz problema sa izgradnjom mini hindrocentrala, poput nepostojanja registra vodotoka i tačnih podataka o biodiverzitetu, nepostojanju višegodišnjeg plana davanja koncesija, neadekvatnog obavještavanja lokalnog stanovništva.
„Problem je i što su obaveze koncesionara nedovoljno definisane. Tako smo imali slučaj gdje je koncesionar raskinuo ugovor ali nije vratio rijeku u prvobitno stanje,“ kazao je Čabarkapa.
Predstavnik Društva crnogorskih ekologa, Vuk Iković, osvrnuo se na problem da se prilikom izrade procjene uticaja na društvenu sredinu često preskače analiza početnog stanja.
„Ukoliko nemamo početno stanje, nemoguće je da firma koja pravi elaborat definiše primjenjive mjere. To je kao kad odete kod ljekara bez nalaza zdravstvenog stanja. On onda ne može na prepiše lijek. Ako početno stanje nije dobro napravljeno svi ostali koraci su nemogući,“ objasnio je Iković.
Profesor Filip Bun iz Evropskog komiteta za standardizaciju, kazao je da postoji više faktora koji ugrožavaju rijeke.
„Šta mi možemo da uradimo? Da koristimo legislativu. EU je usvojila mnoge važne direktive u posljednjih 20 godina među kojima se ističe Okvirna direktiva o vodama. Ona pokriva sve vrste voda, traži od zemalja članica da ih klasifikuju, da analiziraju hidro-morfologiju i kvalitet vode. Takođe je važna Direktiva o habitatu. Nema više potpuno netaknutih rijeka, ali ima onih koje zovemo prirodne. Moramo raditi da takve i ostanu, i da ublažimo i ispravimo svu štetu koja je nanijeta, “ kazao je Bun.
Okrugli sto je održan u sklopu projekta „Jačanje kapaciteta za bolju životnu sredinu u Crnoj Gori” čiji je nosilac NVO Green Home, a finansira se kroz IPA 2014.
