„Kada porastem, želim da budem ministar zdravlja. Ako to ne uspijem, volio bih da budem fudbaler.” Saud, dječak koji pohađa inkluzivnu školu u Mostaru u Bosni i Hercegovini, smatra da porijeklo nije važno. “Najvažnije je kakav si čovjek iznutra, u srcu. Svi smo mi isti”, vjeruje on.
Saudova majka je umrla, a otac je hospitalizovan zbog duševne bolesti, ali Saud je riješen da uspije i ostvari svoje snove. Njegova škola jedna je od 49 inkluzivnih pilot škola u cijeloj jugoistočnoj Evropi, uključenih u program „Regionalna podrška inkluzivnom obrazovanju“, koji podržavaju Evropska komisija i Savjet Evrope. Škola mu pomaže da se u potpunosti uključi u društvo, a učitelj je obučen da odgovori na njegove potrebe.
Ovaj projekat naglašava ulogu obrazovanja i obuke u promovisanju socijalne inkluzije i ljudskih prava. Usmjeren je na djecu za koju postoji veća opasnost da ostanu isključena, na marginama društva. Za Evropsku uniju, inkluzivno obrazovanje je pitanje osnovnih ljudskih prava. Za zdravu demokratiju važni su svi članovi društva, a marginalizovane i potencijalno ugrožene grupe zaslužuju posebnu pažnju. Inkluzivne škole brinu se za svu djecu, prilagođavajući nastavnu praksu i materijal njihovim individualnim potrebama i sposobnostima. U ovim školama svako dijete je dobrodošlo, svaki roditelj uključen, a svaki nastavnik cijenjen.
Program obuhvata sedam zemalja: Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku, Crnu Goru, Srbiju, Bivšu Jugoslovensku Republiku Makedoniju i Kosovo*. U svakoj od zemalja za pilot aktivnosti je izabrano po sedam škola: tri osnovne škole, dvije gimnazije i dvije srednje stručne škole. Svaka škola je dobila manja bespovratna sredstva da u okviru svoje zajednice osmisli i sprovede projekat koji se odnosi na inkluzivno obrazovanje.
Regionalna saradnja je idealan pristup, jer su kontekst, problemi, prioriteti i potrebe slični u svim zemljama Zapadnog Balkana. Škole su mogle da razmjenjuju iskustva i ideje sa svojim kolegama u susjednim zemljama. Nastavnici su organizovali javne časove, mentorske sastanke i studijske posjete drugim školama u regionu. „Ovaj projekat je promijenio značenje riječi ‘inkluzija’. Ovo je novi način rada, življenja i ponašanja, zasnovan na uzajamnoj saradnji i podršci,” rekao je jedan nastavnik.
Učenici i nastavnici gimnazije u Pljevljima u Crnoj Gori osnovali su radio- stanicu koja pravi i emituje program preko školskog razglasa. Kanita, jedna od učenica u programu inkluzije, vodi mjesečnu emisiju posvećenu inkluziji. To je za njih jedinstvena prilika da kao osobe sa invaliditetom otvoreno razgovaraju o svojim iskustvima. „U inkluzivnoj školi svako dijete se poštuje, a za mene to znači da mi pripadamo zajedno,” objašnjava Kanita.
Projektom su uspostavljene tri regionalne platforme: PolicyNet, za dijalog o politikama, a SchoolNet i TeacherNet za vršnjačko učenje i podršku. Zahvaljujući iskustvu stečenom u ovim pilot školama, kreatori politike sada imaju prijedloge zasnovane na činjenicama za primjenu i pojačavanje efikasnih mjera, čime se utire put za svijetlu budućnost inkluzivnog obrazovanja za sve škole u regionu.
* Ovaj naziv ne prejudicira stavove o statusu i u skladu je sa Rezolucijom Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija 1244 i mišljenjem Međunarodnog suda pravde o Deklaraciji o nezavisnosti Kosova
